Dragutin Pavličević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Dragutin Pavličević (Luka Krmpotska kod Novog Vinodolskog, 15. siječnja 1932.) hrvatski povjesničar.

Sadržaj

[uredi] Životopis

Dragutin Pavličević rodio se u Luci Krmpotskoj kod Novog Vinodolskog 1932. godine. Odrastao je u Pleternici gdje je završio osnovnu školu a gimnaziju je pohađao u Požegi. Studirao je povijest i hrvatski jezik u Zagrebu a diplomirao je povijest na Sveučilištu u Beogradu. Isprva je radio kao nastavnik u pleterničkoj osnovnoj školi, a kasnije i kao direktor škole. Nakon završenog izvanrednoga studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1964.), postao je predavač povijesti na Pedagoškoj akademiji u Petrinji. Godine 1965. utemeljio je Povijesno društvo za Sisak, Petrinju i Banovinu.[1] U razdoblju 1968. do 1970. godine bio je ravnatelj gimnazije u Petrinji. Magistrirao je 1970. godine a doktorirao 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj.[2] Od 1970. do 1976. godine urednik je u Školskoj knjizi u Zagrebu. Od 1976. godine bio je znanstveni suradnik u Institutu za hrvatsku povijest, potom znanstveni savjetnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1997. do 2003. godine znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar",[1] nakon čega odlazi u mirovinu.

Jedan je od osnivača Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1971.) te pokretač Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (1993.).[3] Član je triju međunarodnih i četiriju domaćih znanstvenih udruga.

Do 31. prosinca 2003. godine objavio je 462 rada, od toga je 111 izvornih znanstvenih radova, 8 monografija i sinteza povijesti Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.[4]

[uredi] Urednik, priređivač i suautor

Urednik je, priređivač i suautor knjiga: "Vojna krajina" (1984.), "Dnevnik Maksimilijana Vrhovca 1" (1987.), "Politička povijest Hrvatske 1" Josipa Horvata (1990.), "Pod Okićem: zavičajna knjiga župa sv. Marije i sv. Martina" (1993.), "Slavonske povijesne teme" Vjekoslava Klaića (1994.), stručni voditelj skupa "Jugoistočna Europa 1918.-1995." 1,2, (zbornik tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku 1996.[5][6] i 1999.), "Krbavska bitka i njezine posljedice" (1998.), "Izabrani politički spisi" Ivana Mažuranića (1999.),[7] "85 godina NK Slavije u Pleternici", (2011.) (napisao poglavlje Nogomet uopće, u Hrvatskoj te u Pleternici (1926.-1958.), str. 9.-76.).[8]

[uredi] Nepotpun popis djela

  • "Na vratima Požeške doline", (1961.)
  • "Buna u bivšoj Banskoj krajini 1883.", (1973.)
  • "Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj", (1980.)
  • "Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I., (do 1881.)", (1989., 2. ponovljeno izd. 2010.)[9]
  • "Kninski zbornik", (1993.) (suautori Stjepan Antoljak, Trpimir Macan)
  • "Moravski Hrvati: povijest, život, kultura", (1994.)
  • "Povijest Hrvatske", (1994., 2. izd. 2000., 3. izd. 2002., 4. izd. 2007.)
  • "Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske", (1998.)
  • "Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine", (2000.)
  • "Hrvati i istočno pitanje", (2007.)
  • "Iz ambara sjećanja i divana", (2007.) (memoarska knjiga)
  • "Grad Pleternica 1270.-2010.", (2009.) (suautori: Katarin Slovaček Aldarović, Dragutin Bajt, Josip Hurtiš, Franjo Novak, Hrvoje Potrebica, Tomislav Radonić, Vlado Štibrić, Dorotea Valenta i Juraj Zelić)[10]
  • "Hrvatske kućne/obiteljske zadruge II. (nakon 1881.)", (2010.)[9]
  • "Jablani kraj Orljave", (2011.) (zbirka pjesama)[11]

Njegovo djelo "Povijest Hrvatske" je na poljski prevela Łucja Danielewska, a poljski prijevod se zove Historia Chorwacji.[12] Knjiga je tiskana 2004. godine.

[uredi] Nagrade i priznanja i odlikovanja

  • 1989.: Državna nagrada za znanost "Bartol Kašić", za knjigu "Hrvatske kućne zadruge 1".
  • 1995.: Nagrada za cjelokupnu djelatnost "Ivan Filipović", za knjigu "Moravski Hrvati: povijest, život, kultura".
  • 1998.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.[13]
  • 1998.: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara - Dan Instituta 26. studenog 1998.[13]
  • 2000.: Državna nagradu za znanost, za knjigu "Povijest Hrvatske" – drugo prošireno i dopunjeno izdanje.[4]
  • Godine 1997. postaje prvi počasni građanin grada Pleternice.[nedostaje izvor]

[uredi] Literatura

  • "Hrvatska opća enciklopedija 8", str. 339., Zagreb, 2006.
  • Ljudevit Petrak, "Pleternica vjekovima", 1979.
  • "85 godina NK Slavije u Pleternici", D. Pavličević, T. Radonić, J. Hurtiš (bilješke o piscu)

[uredi] Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Grad Pleternica: Znameniti Pleterničani: Dragutin Pavličević Preuzeto 26. studenog 2011.
  2. ↑ Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske: Bilješka o piscu Preuzeto 26. studenog 2011.
  3. ↑ Predstavljanje knjige Dragutina Pavličevića "Hrvati i istočno pitanje" Preuzeto 26. studenog 2011.
  4. ↑ 4,0 4,1 Hrvatski studiji: Nastavno osoblje, Dr. sc. Dragutin Pavličević Preuzeto 26. studenog 2011.
  5. ↑ Međunarodni znanstveni skup "Jugoistočna Europa 1918.-1995." Preuzeto 26. studenog 2011.
  6. ↑ (engl.) Međunarodni znanstveni skup "Jugoistočna Europa 1918.-1995." Preuzeto 26. studenog 2011.
  7. ↑ Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., str. 638.
  8. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 524547 Poglavlje/Rad u knjizi Preuzeto 26. studenog 2011.
  9. ↑ 9,0 9,1 Hrvatska znanstvena bibliografija: Dragutin Pavličević Preuzeto 26. studenog 2011.
  10. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 439686 Preuzeto 26. studenog 2011.
  11. ↑ Grad Pleternica: Predstavljanjem zbirke pjesama prof.dr. Pavličevića započeli Lipanjski dani amaterskog stvaralaštva Preuzeto 26. studenog 2011.
  12. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 163144 Preuzeto 26. studenog 2011.
  13. ↑ 13,0 13,1 Institut Ivo Pilar: Nagrade Preuzeto 26. studenog 2011.

[uredi] Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dragutin_Pavličević&oldid=3170264"
Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati