Petrinja
 Ovo je glavno značenje pojma Petrinja. Za druga značenja, pogledajte Petrinja (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Površina | |
| - ukupna | ~40,00 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 13.801 stan. |
| Gradonačelnik | Željko Nenadić |
| Poštanski broj | 44250 |
| Zemljovid | |
  Petrinja
Petrinja na zemljovidu Hrvatske
|
|
Petrinja je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
Gradska naselja [uredi]
Na području grada Petrinje nalazi se 55 naselja. To su: Begovići, Bijelnik, Blinja, Brest Pokupski, Cepeliš, Čuntić, Deanovići, Dodoši, Donja Bačuga, Donja Budičina, Donja Mlinoga, Donja Pastuša, Donje Mokrice, Dragotinci, Dumače, Glinska Poljana, Gora, Gornja Bačuga, Gornja Mlinoga, Gornja Pastuša, Gornje Mokrice, Graberje, Grabovac Banski, Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Jabukovac, Jošavica, Klinac, Kraljevčani, Križ Hrastovački, Luščani, Mačkovo Selo, Mala Gorica, Međurače, Miočinovići, Mošćenica, Moštanica, Nebojan, Nova Drenčina, Novi Farkašić, Novo Selište, Pecki, Petkovac, Petrinja, Prnjavor Čuntićki, Sibić, Slana, Srednje Mokrice, Strašnik, Stražbenica, Taborište, Tremušnjak, Veliki Šušnjar, Vratečko i Župić.
Zemljopis [uredi]
Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugostočno od Zagreba. Najveći je grad na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Zemljopisna širina = 45.263 sjeverno, zem. dužina = 16.162 istočno.
Stanovništvo [uredi]
Popis 2001. [uredi]
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine[1] područje grada Petrinje je imalo 23.413 stanovnika od kojih gotovo 70% živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Mošćenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.). Prema spomenutom popisu nacionalni sastav grada Petrinje bio je sljedeći:
| Godina popisa | Ukupno | Hrvati | Srbi | Ostali |
|---|---|---|---|---|
| 1961 | 27,517 | 14,942 (54.30%) | 11,955 (43.45%) | 620 (2.25%) |
| 1981 | 33,570 | 14,621 (43.55%) | 12,617(37.58%) | 6,332 (18.86%) |
| 1991 | 35,565 | 15,791 (44.40%) | 15,969 (44.90%) | 3,805 (10.70%) |
| 2001 | 23,413 | 19,280 (82.35%) | 2,809 (12.00%) | 1,324 (5.65%) |
Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta) [uredi]
Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta):[2]
| godina popisa | ukupno | Srbi | Hrvati | Jugoslaveni | ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 1991. | 18.706 | 8.445 (45,15%) | 7.662 (40,96%) | 1.329 (7,10%) | 1.270 (6,79%) |
| 1981. | 15.778 | 4.948 (31,36%) | 6.202 (39,31%) | 3.895 (24,69%) | 733 (4,65%) |
| 1971. | 12.155 | 4.528 (37,25%) | 6.779 (55,77%) | 431 (3,43%) | 417 (3,43%) |
| 1961. | 8.065 | 2.160 (26,78%) | 5.454 (67,63%) | 168 (2,08%) | 283 (3,51%) |
| 1953. | 5.858 | 958 (16,35%) | 4.539 (77,48%) | 108 (1,84%) | 253 (4,32%) |
| 1948. | 5.221 | 732 (14,02%) | 4.298 (82,32%) | 0 (0,00%) | 191 (3,66%) |
Uprava [uredi]
- Gradsko poglavarstvo: gradonačelnik - dr.Miroslav Gregurinčić, zamjenici - Darinko Dumbović, dr. Krešo Kovačićek, članovi - Ivica Ljubanović, Ivan Vujić, Zlatko Medved, Višnja Trklja.
- Gradsko vijeće: predsjednik - dr. Miroslav Petračić, zamjenici - Nikola Janjanin i ??, članovi: Ana Bešlić (HDZ), Antun Barić (HSP), Ivanka Bjelić (HNS), Vlado Draženović (DC), Dumbović Darko (HSP), Ivan Cvetnić (nezavisni član), Zrinka Ćorić (nezavisni član), Vladimir Gregurinčić (nezavisni član), Milan Herceg (HSS), Nikola Janjanin (nezavisni član), Snježana Karaturović (HDZ), Vlado Kireta (HDZ), Josip Malović (nezavisni član), Miroslav Peračić(HSS), Domagoj Sekulić (HSP), Matej Stanešić (HSP), Ivan Vučičević (HSS), Dragutin Šoštarić (HNS) i Janja Tišma (HNS).
Povijest [uredi]
Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovec. To su naselje razorili Turci koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović") te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom Hrvata i Srba. U Domovinskom ratu Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije u rujnu 1991. godine. Grad je oslobođen 6. kolovoza 1995. godine.
Gospodarstvo [uredi]
- Gavrilović d.o.o.
- Slavijatrans d.d.
- IGM Ciglana
- Paradizo okusi d.o.o.
Ženska udruga za promicanje kućne tekstilne industrije koja je djelovala od 1908. do 1945. godine. Promicala je petrinjske rukotvorine, tkanja i vezove diljem svijeta. Najveći uspjeh je zlatna medalja na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. godine.[3]
Poznate osobe [uredi]
- Janko Grahor (1827.-1906.), graditelj
- Krsto Hegedušić (1901.-1975.), slikar
- Branko Horvat (1928.-2003.), ekonomist i političar
- Oton Kučera (1856.-1931.), astronom i predsjednik Matice hrvatske
- Vlado Lisjak, olimpijski pobjednik u hrvanju,
- Predrag Matanović, ratni zapovjednik Domovinskog rata
- Marijan Mrmić (1965.), bivši hrvatski reprezentativni nogometni vratar,
- Milan Nenadić (1943.), bivši hrvač, osvajač olimpijske brončane medalje
- Leon Radošević, košarkaš KK Cibona,
- Drago Roksandić (1948.), povjesničar
- Marijan Vlak, Dinamov vratar
- Mila Vod (Ludmila Wodsedalek) (1888.-1968.), kiparica
- Davor Salopek, arhitekt i publicist
- Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza
- Andreja Dujnić Jakovov, slikarica[4]
- Franjo Jelačić, časnik i general
- Ivan Kožarić, kipar
- Tomislav Rolf, hrvatski časnik u doba NDH
- Mirna Berend, TV voditeljica i bivša manekenka
- Artur Turkulin, istaknuti sudionik NOB - a
U Petrinji su živjele hrvatske umjetnice Jelena Babić, Blanka Dužanec, Zlata Radej, Mila Vod i Milka Vukelić, koje su za boravka u ovom gradu stvarale suvremenu hrvatsku keramiku.[5]
Spomenici i znamenitosti [uredi]
- Starohrvatsko "Templarsko" županijsko središte Gora nalazi se u blizini grada Petrinje.
- ostatci srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda (Čuntić, Klinac grad i Pecki grad)
- povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre, Petrinja iz 1780. i gradski park iz doba "Banske vojne granice".
- sakralna baština - postojeća, drvena rimokatolička kapela u Brestu, barokni Franjevački samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori izgrađena u starohrvatskome stilu
- sakralna baština - ne postojeća, porušena u Domovinskom ratu , crkva Sv. Lovre u Petrinji izgrađena u kasno-baroknom odnosno klasicističkom stilu (na čijem mjestu danas stoji replika iste), crkva Sv. Katarine iz 19. st. u Petrinji, kapela Sv. Roka u Petrinji, kapela Sv. Trojstva u Petrinji, kapela pokraj mosta na Petrinjčici u ulici M. Gupca u Petrinji.
- Prvi spomenik Stjepanu Radiću napravila je hrvatska kiparica Mila Wod (1929. u Petrinji), a to je ujedno prvi hrvatski javni spomenik djelo neke kiparice.[6] Spomenik Stjepanu Radiću otkriven je u Petrinji 1936. godine, uklonili su ga četnici nakon okupacije Petrinje u Domovinskom ratu a poslije oslobođenja grada pronađen je u okolici[7] i obnovljen uz pomoć gipsanog otiska koji se nalazi u gliptoteci HAZU-a. Na svoje prvotno mjesto postavljen je 28. prosinca 1999.[8]
Gotovo svi spomenici bili su dijelom ili potpuno devastirani i razoreni za vrijeme srpske okupacije Petrinje (1991.-1995.), a sada su pomno obnovljeni ili još obnavljaju.
Obrazovanje [uredi]
Petrinja ima tri osnovne škole i jednu srednju školu sa smjerovima: opća gimnazija, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, voćar-vinogradar-vinar, mesar, cvjećar. Također ima Visoku učiteljsku školu [9] sa smjerom predškolskog odgoja (3 godine) i razredne nastave (4 godine).
Kultura [uredi]
Petrinjci su izuzetno ponosni na svoju Gradsku limenu glazbu [10] koja djeluje još od 1808. godine, a djelovala je neprekidno i tijekom Domovinskog rata iako je Petrinja bila okupirana. Danas glazba broji oko 40 članova. U okviru glazbe djeluje i sekcija Big Band Petrinja, kao i Mala škola u kojoj djeca i odrasli uče svirati. Dirigent glazbe i big banda je Josip Kapović, predsjednik Darko Komlinović, a tajnik Tomislav Komes.
Od 1937. do 1941. godine postojao je muzej u Petrinjji. [11]
Petrinja je izvorištem hrvatske pučke lončarije. [12]
Petrinjski suveniri [uredi]
- Stucka je keramička posuda proizvedena na ločarskom kolu, spominje se već u 18. stoljeću. Nekad uporabni predmet za nošenje vode, vina i sl. danas je suvenir oslikan i reljefno ukrašen grbom grada Petrinje, grozdovima kao obilježjem petrinjske djelatnosti vinogradarstva i tekstovima petrinjskih pjesama.
- Božićni svijećnjak je keramički uporabni predmet namijenjen adventskom običaju sijanja pšenice, a u sredinu se postavlja svijeća. Proizvod je prigodni suvenir u vrijeme božićnih blagdana.
- Zimska je gastronomski suvenir pakiran u posebno dizajniranu kartonsku kutiju na kojoj je slikom i rječju ispričana povijesna priča o zimskoj salami i tradiciji proizvodnje tvornice Gavrilović od davne 1690. godine.
Mediji [uredi]
- Petrinjski radio / Petrinjski list
Šport [uredi]
- hrvački klub Gavrilović - pridonio je da hrvanje bude najtrofejniji petrinjski sport. Osvajali su naslove prvaka Hrvatske i Jugoslavije. Klub i danas ostvaruje značajne rezultate te je najtrofejniji hrvatski hrvački klub.
- Motocross klub "Petrinja" je uredio stazu Zelena Dolina kod Hrv. Čuntića kraj Petrinje, članovi kluba postižu zavidne rezultate. Njima bratski klub je Motocycle club "Big Chief", cestovnih "bajkera".
- Vaterpolo klub Petrinja
- KK Petrinja - osnovan 1978.godine. Klub se natječe u Prvoj hrvatskoj mlađekadetskoj i kadetskoj ligi.
- NK Mladost Petrinja - najtrofejniji petrinjski nogometni klub...
- Teniski klub Petrinjčica
- Stolnoteniski klub Petrinja
- Karate klub Sveti Lovro - Karate klub Sveti Lovro osnovan je 14.siječnja 1998. godine. Karate u Petrinji postoji već 40 godina. Jedan od osnivača kluba je i današnji trener Vlado Demetrović.
- Kajak kanu klub Kupa
- Budokai klub Petrinja, klub je osnovan 1. rujna 2001. godine.
- Rukometni klub Petrinja
- Odbojkaški klub Petrinja
- Gimnastički klub Petrinja
- Ronilački klub Orca
- Hokejski klub Petrinja
- Skijaški klub Vrelo
- Teniski klub Petrinja
Galerija [uredi]
-
Utvrda Klinac grad
-
Crkva sv.Lovre i gradski park
-
Selo Klinac nedaleko Petrinje
Izvori [uredi]
- ↑ Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2001..
- ↑ Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-2001. godine
- ↑ Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
- ↑ Andreja Dujnić Jakovov
- ↑ Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
- ↑ Lovorka Magaš, Viktor Samuel Bernfest – Mila Wod, Galerija Milan i Ivo Steiner, Zagreb, veljača–ožujak 2010., Matica hrvatska, Vijenac, broj 420, 8. travnja 2010., (preuzeto 27. ožujka 2013.)
- ↑ Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 349.
- ↑ http://vijesti.hrt.hr/arhiv/99/12/28/KRV.html (pristupljeno 28. ožujka 2013.)
- ↑ http://www.vusp.hr
- ↑ http://www.glg-petrinja.hr
- ↑ Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
- ↑ Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Petrinja koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||
