Petrinja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Petrinja. Za druga značenja, pogledajte Petrinja (razdvojba).
Petrinja
Petrinja (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna ~40,00 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 24.671 stan.
Gradonačelnik Darinko Dumbović
Poštanski broj 44250
Zemljovid
Petrinja na karti Hrvatska
Petrinja
Petrinja
Petrinja na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°26′24″N 16°17′02″E / 45.44°N 16.284°E / 45.44; 16.284

Petrinja je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Na području grada Petrinje nalazi se 55 naselja. To su: Begovići, Bijelnik, Blinja, Brest Pokupski, Cepeliš, Čuntić, Deanovići, Dodoši, Donja Bačuga, Donja Budičina, Donja Mlinoga, Donja Pastuša, Donje Mokrice, Dragotinci, Dumače, Glinska Poljana, Gora, Gornja Bačuga, Gornja Mlinoga, Gornja Pastuša, Gornje Mokrice, Graberje, Grabovac Banski, Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Jabukovac, Jošavica, Klinac, Kraljevčani, Križ Hrastovački, Luščani, Mačkovo Selo, Mala Gorica, Međurače, Miočinovići, Mošćenica, Moštanica, Nebojan, Nova Drenčina, Novi Farkašić, Novo Selište, Pecki, Petkovac, Petrinja, Prnjavor Čuntićki, Sibić, Slana, Srednje Mokrice, Strašnik, Stražbenica, Taborište, Tremušnjak, Veliki Šušnjar, Vratečko i Župić.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugoistočno od Zagreba. Najveći je grad na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Zemljopisna širina = 45.263 sjeverno, zem. dužina = 16.162 istočno.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine[1] područje grada Petrinje je imalo 24.671 stanovnika od kojih gotovo 70% živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Mošćenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.). Prema spomenutom popisu nacionalni sastav grada Petrinje bio je sljedeći:

  • Hrvati - 19.280 (82,35%)
  • Srbi - 2.809 (12%)
  • Ostali - 1.324 (5,65%)
Godina popisa Ukupno Hrvati Srbi Ostali
1961 27,517 14,942 (54.30%) 11,955 (43.45%) 620 (2.25%)
1981 33,570 14,621 (43.55%) 12,617(37.58%) 6,332 (18.86%)
1991 35,565 15,791 (44.40%) 15,969 (44.90%) 3,805 (10.70%)
2001 23,413 19,280 (82.35%) 2,809 (12.00%) 1,324 (5.65%)


Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta)[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta):[2]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 18.706 8.445 (45,15%) 7.662 (40,96%) 1.329 (7,10%) 1.270 (6,79%)
1981. 15.778 4.948 (31,36%) 6.202 (39,31%) 3.895 (24,69%) 733 (4,65%)
1971. 12.155 4.528 (37,25%) 6.779 (55,77%) 431 (3,43%) 417 (3,43%)
1961. 8.065 2.160 (26,78%) 5.454 (67,63%) 168 (2,08%) 283 (3,51%)
1953. 5.858 958 (16,35%) 4.539 (77,48%) 108 (1,84%) 253 (4,32%)
1948. 5.221 732 (14,02%) 4.298 (82,32%) 0 (0,00%) 191 (3,66%)

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Gradsko poglavarstvo: gradonačelnik - dr.Miroslav Gregurinčić, zamjenici - Darinko Dumbović, dr. Krešo Kovačićek, članovi - Ivica Ljubanović, Ivan Vujić, Zlatko Medved, Višnja Trklja.
  • Gradsko vijeće: predsjednik - dr. Miroslav Petračić, zamjenici - Nikola Janjanin i ??, članovi: Ana Bešlić (HDZ), Antun Barić (HSP), Ivanka Bjelić (HNS), Vlado Draženović (DC), Dumbović Darko (HSP), Ivan Cvetnić (nezavisni član), Zrinka Ćorić (nezavisni član), Vladimir Gregurinčić (nezavisni član), Milan Herceg (HSS), Nikola Janjanin (nezavisni član), Snježana Karaturović (HDZ), Vlado Kireta (HDZ), Josip Malović (nezavisni član), Miroslav Peračić(HSS), Domagoj Sekulić (HSP), Matej Stanešić (HSP), Ivan Vučičević (HSS), Dragutin Šoštarić (HNS) i Janja Tišma (HNS).

Povijest[uredi VE | uredi]

Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovec. To su naselje razorili Turci koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović") te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom Hrvata i Srba. U Domovinskom ratu Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije u rujnu 1991. godine. Grad je oslobođen 6. kolovoza 1995. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ženska udruga za promicanje kućne tekstilne industrije koja je djelovala od 1908. do 1945. godine. Promicala je petrinjske rukotvorine, tkanja i vezove diljem svijeta. Najveći uspjeh je zlatna medalja na pariškoj izložbi dekorativne umjetnosti 1925. godine.[3]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

politika i predlažu mjere za popravljanje teškog stanja u NDH[4]

U Petrinji su živjele hrvatske umjetnice Jelena Babić, Blanka Dužanec, Zlata Radej, Mila Vod i Milka Vukelić, koje su za boravka u ovom gradu stvarale suvremenu hrvatsku keramiku.[5]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Starohrvatsko "Templarsko" županijsko središte Gora nalazi se u blizini grada Petrinje.
  • ostatci srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda (Čuntić, Klinac grad i Pecki grad)
  • povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre, Petrinja iz 1780. i gradski park iz doba "Banske vojne granice".
  • sakralna baština - postojeća, drvena rimokatolička kapela u Brestu, barokni Franjevački samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori izgrađena u starohrvatskome stilu
  • sakralna baština - ne postojeća, porušena u Domovinskom ratu , crkva Sv. Lovre u Petrinji izgrađena u kasno-baroknom odnosno klasicističkom stilu (na čijem mjestu danas stoji replika iste), crkva Sv. Katarine iz 19. st. u Petrinji, kapela Sv. Roka u Petrinji, kapela Sv. Trojstva u Petrinji, kapela pokraj mosta na Petrinjčici u ulici M. Gupca u Petrinji.
  • Prvi spomenik Stjepanu Radiću napravila je hrvatska kiparica Mila Wod (1929. u Petrinji), a to je ujedno prvi hrvatski javni spomenik djelo neke kiparice.[6] Spomenik Stjepanu Radiću otkriven je u Petrinji 1936. godine, uklonili su ga četnici nakon okupacije Petrinje u Domovinskom ratu a poslije oslobođenja grada pronađen je u okolici[7] i obnovljen uz pomoć gipsanog otiska koji se nalazi u gliptoteci HAZU-a. Na svoje prvotno mjesto postavljen je 28. prosinca 1999.[8]
Ulica u Petrinji

Gotovo svi spomenici bili su dijelom ili potpuno devastirani i razoreni za vrijeme srpske okupacije Petrinje (1991.-1995.), a sada su pomno obnovljeni ili još obnavljaju.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Petrinja ima tri osnovne škole i jednu srednju školu sa smjerovima: opća gimnazija, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, voćar-vinogradar-vinar, mesar, cvjećar. Također ima Visoku učiteljsku školu [9] sa smjerom predškolskog odgoja (3 godine) i razredne nastave (4 godine).

Kultura[uredi VE | uredi]

Petrinjci su izuzetno ponosni na svoju Gradsku limenu glazbu [10] koja djeluje još od 1808. godine, a djelovala je neprekidno i tijekom Domovinskog rata iako je Petrinja bila okupirana. Danas glazba broji oko 40 članova. U okviru glazbe djeluje i sekcija Big Band Petrinja, kao i Mala škola u kojoj djeca i odrasli uče svirati. Dirigent glazbe i big banda je Josip Kapović, predsjednik Darko Komlinović, a tajnik Tomislav Komes.

Od 1937. do 1941. godine postojao je muzej u Petrinjji. [11]

Petrinja je izvorištem hrvatske pučke lončarije. [12]

Petrinjski suveniri[uredi VE | uredi]

  • Stucka je keramička posuda proizvedena na ločarskom kolu, spominje se već u 18. stoljeću. Nekad uporabni predmet za nošenje vode, vina i sl. danas je suvenir oslikan i reljefno ukrašen grbom grada Petrinje, grozdovima kao obilježjem petrinjske djelatnosti vinogradarstva i tekstovima petrinjskih pjesama.
  • Božićni svijećnjak je keramički uporabni predmet namijenjen adventskom običaju sijanja pšenice, a u sredinu se postavlja svijeća. Proizvod je prigodni suvenir u vrijeme božićnih blagdana.
  • Zimska je gastronomski suvenir pakiran u posebno dizajniranu kartonsku kutiju na kojoj je slikom i rječju ispričana povijesna priča o zimskoj salami i tradiciji proizvodnje tvornice Gavrilović od davne 1690. godine.

Mediji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2001..
  2. Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-2001. godine
  3. Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
  4. Vladimir Lončarević: Fran Milobar - za pravedno društvo i slobodnu Hrvatsku, Glas Koncila, 31. srpnja 2011., str. 21
  5. Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
  6. Lovorka Magaš, Viktor Samuel Bernfest – Mila Wod, Galerija Milan i Ivo Steiner, Zagreb, veljača–ožujak 2010., Matica hrvatska, Vijenac, broj 420, 8. travnja 2010., (preuzeto 27. ožujka 2013.)
  7. Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 349.
  8. http://vijesti.hrt.hr/arhiv/99/12/28/KRV.html (pristupljeno 28. ožujka 2013.)
  9. http://www.vusp.hr
  10. http://www.glg-petrinja.hr
  11. Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
  12. Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 3.-4.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Petrinja koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.