Eritrociti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljudski eritrociti

Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži[1], a razgrađuju se u stanicama histiomonocitnog sustava u koštanoj srži, slezeni i jetri.[2][3] Uloga eritrocita je: u prenošenju kiska, u prenošenju CO2 koji se najvećim dijelom nalazi u vidu bikarbonata kao i u regulaciji PH krvi.

Broj eritrocita kod zdravih osoba iznosi 4-5.000.000 u jednom mm³ krvi i najbrojnije su krvne stanice. Kod muškaraca (4,6-6,2x1012 ) je ovaj broj nešto veći nego kod žena (4,2-5,4x1012). Broj se povećava boravkom na velikim visinama i mišićnom radu.

U litri krvi muškarca ima ih oko 5·1012, a u litri krvi žene oko 4,5·1012. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u jetri.

Životni ciklus[uredi VE | uredi]

Stvaranje eritrocita naziva se eritropoeza i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava). Stvaranje eritrocita se vrši u koštanoj srži gdje se odvija razvoj proeritroblasta do eritrocita. Na stvaranje eritrocita utiču razni čimbenici: bjelančevine, željezo i dr. Eritrociti žive u normalnim uvjetima 100-120 dana, a zatim se najprije rastavljaju da bi se u jetri i slezini raspali na svoje sastojke.

Fizička svojstva[uredi VE | uredi]

Oblik eritrocita je sličan disku, kada je u svježem stanju. Bikonkavan izgled eritrocita omogućava im da lako prolaze kroz kapilare manjeg prromjera od promjera eritrocita. Kod veličine eritrocita treba razlikovati promjer, debljinu, površinu i zapreminu. Promjer je prosječno 7,2 mikrona, debljina se kreće od 1,7-2,5 mikrona, zapremina je od 85-95 kubnih mikrona, površina iznosi oko 128 mikrona kvadratnih.

Fizičke osobine eritrocita su sedimentacija, aglutinacija, propustljivost i hemolize. Aglutinacija je spajanje, sljepljivanje eritrocita u veće ili manje grupe. Propustljivost opne je nejednaka prema različitim tvarima. Na tjelesnoj temperaturi je propustljiva za vodu, kisik, ureu i dušik. Hemoliza je oštećenje eritrocita uslijed djelovanja fizičkih i kemijskih faktora.

Građa[uredi VE | uredi]

Eritrociti nemaju jezgru i bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 mikrometara. Kod eritrocita razlikujemo membranu i citoplazmu. To je stanica bez jezgre. Membranu čini tanak sloj sastavljen od bjelančevina, lipida i steroida. Citoplazma je mrežaste strukture koja se zove stroma.

Hemoglobin[uredi VE | uredi]

Najvažniji sastojak je hemoglobin koji čini 90% svih čvrstih tvari eritrocita. Hemoglobin je crveni pigment eritrocita. Količina hemoglobina je od 12,5-17 g u 100 cm³ krvi. Njegova uloga je u prijenos kisika pomoću labavih vezivanja za željezo.

Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškaraca ima 160 grama, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od bjelančevine globina i boje hema koja sadrži željezo. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku.

Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u boju bilirubin koja se izluči u žuč, a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Eritrocitne konstante

Izvori[uredi VE | uredi]