Željezo

Izvor: Wikipedija

Željezo
[Ar] 3d6 4s2 26 Fe Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Željezo, Fe, 26
Kemijska skupina	prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok	8, 4, d
Izgled	sivkasta krutina
Gustoća1	7874 kg/m3
Tvrdoća	608 MPa (HV), 490 MPa (HB), 4,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	(25 °C) 25,10 J mol–1 K–1
Talište	1538 °C
Vrelište3	2862 °C
Toplina taljenja	13,81 kJ mol-1
Toplina isparivanja	340 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	55,845(2)
Elektronska konfiguracija	[Ar] 3d6 4s2

Željezo je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Fe, atomski (redni) broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,845(2) .

Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Sadržaj 1 Svojstva 2 Upotreba 3 Povijest 4 Dobivanje željeza 5 Nalazišta

[uredi] Svojstva

Čisto elementarno željezo ima 3 kristalne forme:

• alfa-željezo (α-Fe), stabilno ispod 906 °C s volumno centriranom kubičnom strukturom;
• gama-željezo (γ-Fe), stabilno između 906 i 1403 °C s nemagnetičnom plošno centriranom kubičnom strukturom;
• delta-željezo (δ-Fe) stabilno iznad 1403 °C s volumno centriranom kubičnom strukturom.

Alfa-željezo je feromagnetično do Curieve temperature od 770 °C (1043 K).

Željezo ima 9 izotopa (maseni broj od 52 do 60) i četvrti je element po udjelu u zemljinoj kori.

Željezo spada u grupu esencijalnih elemenata, tj. elemenata koji su neophodni za žive organizme.

[uredi] Upotreba

Željezo je najkorišteniji od svih metala i njegova proizvodnja čini 95% (maseno) od ukupne svjetske proizvodnje metala. Razlog tome je kombinacija niske cijene i pogodnih fizičkih svojstava, zbog čega je željezo neizostavni materijal u automobilskoj industriji, brodogradnji i graditeljstvu.

[uredi] Povijest

Arheološki dokazi upotrebe "meteoritskog željeza" za izradu sitnog nakita i oružja sežu do 4. stoljeća pr.n.e. Zapisi hijeroglifima iz 2. stoljeća pr.n.e govore o "crvenom balonu s neba", što se odnosi na meteoritsko željezo.

[uredi] Dobivanje željeza

Za dobivanje željeza danas se uglavnom koriste oksidne, a rjeđe karbonatne rude. Crvena željezna ruda sadrži mineral hematit. Druge rude sadrže mineral magnetit, koji je crne boje i magnetičan.

[uredi] Nalazišta

Željeza ima u sastavu Mjeseca, Sunca i drugih nebeskih tijela kao i na zemlji gdje je najrasprostranjeniji metal.

Nedovršeni članak Željezo koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.