Željezo
Izvor: Wikipedija
| Željezo | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
| Kemijski element, Simbol, Atomski broj | Željezo, Fe, 26 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 8, 4, d | |
| Izgled | sivkasta krutina |
|
| Gustoća1 | 7874 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 608 MPa (HV), 490 MPa (HB), 4,0 (Mohsova skala) | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 25,10 J mol–1 K–1 |
|
| Talište | 1538 °C | |
| Vrelište3 | 2862 °C | |
| Toplina taljenja | 13,81 kJ mol-1 | |
| Toplina isparivanja | 340 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 55,845(2) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d6 4s2 | |
Željezo je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Fe, atomski (redni) broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,845(2) .
Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Sadržaj |
[uredi] Svojstva
Čisto elementarno željezo ima 3 kristalne forme:
- alfa-željezo (α-Fe), stabilno ispod 906 °C s volumno centriranom kubičnom strukturom;
- gama-željezo (γ-Fe), stabilno između 906 i 1403 °C s nemagnetičnom plošno centriranom kubičnom strukturom;
- delta-željezo (δ-Fe) stabilno iznad 1403 °C s volumno centriranom kubičnom strukturom.
Alfa-željezo je feromagnetično do Curieve temperature od 770 °C (1043 K).
Željezo ima 9 izotopa (maseni broj od 52 do 60) i četvrti je element po udjelu u zemljinoj kori.
Željezo spada u grupu esencijalnih elemenata, tj. elemenata koji su neophodni za žive organizme.
[uredi] Upotreba
Željezo je najkorišteniji od svih metala i njegova proizvodnja čini 95% (maseno) od ukupne svjetske proizvodnje metala. Razlog tome je kombinacija niske cijene i pogodnih fizičkih svojstava, zbog čega je željezo neizostavni materijal u automobilskoj industriji, brodogradnji i graditeljstvu.
[uredi] Povijest
Arheološki dokazi upotrebe "meteoritskog željeza" za izradu sitnog nakita i oružja sežu do 4. stoljeća pr.n.e. Zapisi hijeroglifima iz 2. stoljeća pr.n.e govore o "crvenom balonu s neba", što se odnosi na meteoritsko željezo.
[uredi] Dobivanje željeza
Za dobivanje željeza danas se uglavnom koriste oksidne, a rjeđe karbonatne rude. Crvena željezna ruda sadrži mineral hematit. Druge rude sadrže mineral magnetit, koji je crne boje i magnetičan.
[uredi] Nalazišta
Željeza ima u sastavu Mjeseca, Sunca i drugih nebeskih tijela kao i na zemlji gdje je najrasprostranjeniji metal.
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Uub | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Željezo koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.