Fobija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Fobija (grč. phobos - strah, bijeg) je izraženi trajni strah, najčešće prekomjeran ili neopravdan, a pojavljuje se u vezi očekivanja specifičnog objekta ili situacije.

Većina se ljudi boji npr. visine ili pauka, ali taj ih strah ne ometa u svakidašnjem životu. Takav strah postaje fobija kada ih onemogućuje u aktivnostima koje su do tada s lakoćom obavljali ili uživali u njima. Termin fobija odnosi se na grupu simptoma prouzrokovanih određenim objektima ili situacijama.

Jednostavna fobija[uredi VE | uredi]

Jednostavna ili specifična fobija je trajni, bezrazložni strah uzrokovan prisutnošću ili zamišljanjem specifičnog objekta ili situacije koja ne predstavlja realnu opasnost. Izloženost objektu ili situaciji dovodi do trenutne reakcije u smislu visokog stupanja anksioznosti ili pak do pokušaja izbjegavanja objekta ili situacije. Simptomi povezani s fobijom ili model izbjegavajućeg ponašanja vezano za određene objekte ili situacije može u značajnijoj mjeri utjecati na sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja. Odrasli sa specifičnom fobijom prepoznaju da je strah pretjeran i bezrazložan, ali usprkos tome ne mogu mu se oduprijeti.

Osoba osjeća strah prilikom dolaska u određenu situaciju koje se boji. Izraženi su fizički simptomi, koji su pojačani: znojenje dlanova, crvenilo na licu, lupanje srca, bol u prsima, osoba ima osjećaj da nema zraka (osjećaj da će se ugušiti), drhtanje ruku i nogu, podrhtavanje glasa.

  • Fobije od životinja - strah od određene životinje, npr: zmije, pauci, ptice, miševi, štakori. To je najučestalija specifična fobija.
  • Fobije od prirodnih pojava - potresi, poplave, grmljavine, tuča..
  • Fobije od krvi i ozljeda - uključuje strah od samog prizora krvi, vađenja krvi, od infekcija.. ozljede: osoba ima strah da će se ozlijediti, iskrvariti..
  • Situacijske fobije - uključuju strah od specifične situacije, npr. strah od letenja avionom, vožnje automobilom, strah od liftova, strah od zatvorenog prostora.
  • Ostale fobije - strah od padanja, glasnih zvukova, strah od zamaskiranih osoba (npr. klaunova kod djece).

Primjeri su dentofobija (strah od zubara), klaustrofobija (od zatvorenih prostora), agorafobija (od otvorenih prostora), akrofobija (od visine).

Terapija[uredi VE | uredi]

Sustavna desenzitacija - postupno izlaganje osobe predmetu ili situacije koje se boji. Idući od najblažeg straha pa do najvećeg, tj. najgoreg. Takvu vrstu izlaganja potrebno je više puta ponavljati, da bi na kraju završila uspješno. Uspješno će je završena tek onda kada se osoba prestane osjećati nelagodno u situaciji koja joj je bila strašna. Ujedno, u toj se situaciji radi tehnika relaksacije.

Tehnika preplavljivanja - izlaganje osobe odmah u najgoru fazu straha i suočavanje sa strahom. Da bi terapija bila uspješna. osoba treba biti u toj fazi izlaganja duže od sat vremena.

Također se mogu koristiti lijekovi kao što su anksiolitici, međutim njihova dugotrajna upotreba nije preporučljiva

Socijalna fobija[uredi VE | uredi]

Socialna fobija je strah od socijalnih (društvenih) situacija.

Osoba se boji da će se osramotiti pred ljudima, da će ispasti glupa, neobrazovana. Takva osoba izbjegava susrete s većim skupinama ljudi, izbjegava govore na javnom mjestu. Osoba izbjegava izlaske u restorane, uporabu javnih wc-a. S time se i nadovezuju fizički simptomi: znojenje, lupanje srca, drhtanje glasa, udova. Osoba osjeća mučninu i javlja se nagon na povraćanje; glavobolja, napetost mišića. Takve osobe izbjegavat će sva mjesta u kojima bi mogle osjećat nelagodu, sram.

Primjer tome je ksenofobija, strah od stranaca.

Terapija[uredi VE | uredi]

Koriste se antidepresivi, beta blokatori za fizičke simptome poput drhtanja glasa ili za tjeskobu. Anksiolitici se koriste povremeno.

Koriste se također vježbe relaksacije poput abdominalnog disanja, progresivne mišićne relaksacije, autogeni trening. Također terapija izlaganja preplavljivanju, učenje socijalnih vještina.

Vidi još[uredi VE | uredi]