Guizhou

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Guizhou
贵州
Guìzhōu
Guizhou in China (+all claims hatched).svg
Položaj Guizhoua u Kini
Flag of the People's Republic of China.svg Kineske pokrajine
Vrsta uprave Pokrajina
Sjedište Guiyang
 • najveći grad Guiyang
 • Partijski sekretar Zhao Kezhi
 • Guverner Chen Min'er
Površina 176.100 km²
(na 16. mjestu)
Stanovništvo
 • ukupno (2010.) 34.746.468
(na 19. mjestu)
 • gustoća 198 st./km²
(na 18. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti kantonski kineski, hakka kineski, teochew (dijalekt), leizhou i mandarinski kineski
HDI (2008.) 0,690 (30.)
Etničke grupe Han Kinezi (62%)
Miao (12%)
Bouyei (8%)
Dong (5%)
Tujia (4%)
Yi (2%)
Gelao (2%)
Nepriznate etničke skupine Kine (2%)
Šuej (1%)
Prefekture 9
Županije 88
Gradovi 1.539
ISO 3166-2 CN-52
Web stranica www.gzgov.gov.cn/
Ethnic minorities areas in Guizhou.png
Politička podjela Guizhoua

Guizhou (kin: 贵州, 贵州, Guìzhōu; transliteracija: Guejđou) je brdsko-planinska pokrajina na jugu NR Kine. Ima površinu od 176.100 km² i 34.746.468 stanovnika (prema popisu iz 2010). Glavni grad je Guiyang.

Slapovi Huangguoshu su najveći u Kini

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Selo Shitou, tipično kameno naselje naroda Bouyei u zapadnom Guizhou
Željeznički most Beipan je najviši te vrste na svijetu
Guiyang, glavni grad Guizhoua

Pokrajina Guizhou na sjeveru graniči s kineskom pokrajinom Sečuan i općinom pod izravnom upravom Chongqing, na istoku s pokrajinom Hunan, na jugu s Autonomnom regijom Guangxi i na zapadu s pokrajinom Yunnan[1]. To je brdoviti kraj koji se proteže 560 km od istoka prema zapadu i oko 515 km od sjevera prema jugu, površine od 174.000 km²[1]

Po Köppenovoj klasifikaciji klime u Guizhou klimaje vlažna suptropska, s vrućim vlažnim ljetima i relativno toplim zimama.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zgrada Sveučilišta Guizhou
Žena iz naroda Buyei

Guizhou je prije 2000 godina došao pod kinesku vlast, a pokrajina je osnovana 1413. god. Doseljavanje Han Kineza je počelo tijekom dinastija Sui i Tang, između kasnog 6. i početkom 10. stoljeća; u početku samo u zapadnom dijelu današnje pokrajine.[2]. Doseljavanje Han Kineza se pojačalo krajem 14., a tijekom dinastija Ming i Qing oni postaju većina u cijeloj pokrajini[3]. Tako se u Tunpu (屯堡 人) doselila skupina Han Kineza prije 600 godina, a njihovi potomci su sačuvali mnoge značajke ming kulture do današnjih dana[4]. Nakon pada carstva, a time i početkom kolapsa središnje vlasti u prvoj polovici 20. stoljeća, dominirali su pokrajinski ratni gospodari. Do 1920. dominirao je Liu Xianshi (刘显世), a oko 1926. došao je pod kontrolu susjedne pokrajine Yunnan i vladajućeg generala Tang Jiyaoa (唐继尧). Godine 1935., u Zunyi je održana slavna konferencija komunističke partije. Tek tada je nacionalna vlada Kuomintanga preuzela pokrajinu. Tijekom Drugog svjetskog rata ovdje su od Japanaca pobjegli brojni trgovci, službenici i intelektualci, koji su odigrali značajnu ulogu u razvoju nakon rata. Dana 15. studenog 1949., grad Guiyang je osvojila Narodno-oslobodilačka armija Kine koja je 26. prosinca osnovala Narodnu Vladu pokrajine Guizhou[5].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crvene stijene (kineski: 赤水市; pinyin: Chìshǔi) su zaštićeno područje Danxia reljefa koji je UNESCO-va svjetska baština od 2010. god.

U jugoistočnom Guizhou se nalaze brojni natkriveni mostovi naroda Dong, tzv. „Mostovi vjetrova i kiše”, dok na jugu i jugozapadu obitavaju manjine Mjao i Bouyei. Veliki broj manjina je i razlog brojnim narodnim festivalima kao što je Kaili u istočnom Guiyangu tijekom prvog lunarnog mjeseca (obično veljača) tijekom kojega se odigravaju borbe bikova, utrke konja, sviranje narodnih glazbala i komične predstave.

Uprava[uredi VE | uredi]

Guizhou je podijeljen na 9 prefektura, 88 okruga i 1.543 općine:

Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Kinesko pismo
Pinyin
Stanovništvo (popis iz 2010.)
Guizhou prfc map.png
— Gradske prefekture —
6. Guiyang Yunyan (distrikt) 贵阳市
Guìyáng Shì
4.324.561
1. Bijie Qixingguan (distrikt) 毕节市
Bìjíe Shì
6.536.370
2. Zunyi Honghuagang (distrikt) 遵义市
Zūnyì Shì
6.127.009
3 Tongren Bijiang (distrikt) 铜仁市
Tóngrén Shì
3.092.365
4. Liupanshui Zhongshan (distrikt) 六盘水市
Liùpánshuǐ Shì
2.851.180
5. Anshun Xixiu (distrikt) 安顺市
Ānshùn Shì
2.297.339
— Autonomne prefekture —
7 Qianxi'nan
(za narode Buyei i Mjao)
Xingyi 黔西南布依族苗族自治州
Qiánxī'nán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu
2.805.857
8. Qiannan
(za narode Buyei i Mjao)
Duyun 黔南布依族苗族自治州
Qiánnán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu
3.231.161
9. Qiandongnan
(za narode Dong i Mjao)
Kaili 黔东南苗族侗族自治州
Qiándōngnán Miáozú Dòngzú Zìzhìzhōu
3.480.626

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Etnička struktura stanovništva je vrlo raznovrsna. Narodi koje ovdje žive su: Han Kinezi (62%), Mjao (12%), Buyei (8%), Dong (5%), Tujia (4%) itd. Guizhao je također i pokrajina s najvećim prirastom stanovništva u Kini: 2,19 djece po obitelji (gradsko područje 1,3; seoska područja 2,42)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

BDP pokrajine Guizhou je u 2011. god. iznosio 90,5 milijardi američkih dolara (samo 48 milijardi dolara 2008.). Ova pokrajina je među najsiromašnijim u Kini po BDP-u po glavi stanovnika (1.502 američkih dolara). Od gospodarskih grana najznačajnije je rudarstvo, izričito eksploatacija ugljena, te šumarstvo i obrada drveta.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Guizhou (engleski). Encyclopædia Britannica. pristupljeno 19. 07. 2013
  2. Xu Yiting (徐亦亭):唐朝汉人的发展壮大 Tangchao Hanren de fazhan Zhuangda, razvoj Kineza tijekom dinastije Tang (njem.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
  3. Luo Kanglong (罗康隆): 明清两代贵州汉族移民特点的对比研究 Ming Qing liangdai Guizhou Hanzu yimin tedian de duibi yanjiu, doseljavanje Han Kineza tijekom dinastija Ming i Qing u poređenju s „planinskim narodima” (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
  4. 屯堡人 Tunpu ren, kineska online enciklopedija Baidu (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
  5. 贵州 Guizhou, kineska online enciklopedija Baidu (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Guizhou