Ivar Andreas Aasen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ivar Andreas Aasen

Ivar Andreas Aasen (izg. Osen) (Ørsta, 5. kolovoza 1813.Kristiania, 23. rujna 1896.), norveški književnik i filolog.

Životopis[uredi VE | uredi]

Seljački sin, pučki učitelj, uzdignuo se svojim radovima o norveškom jeziku do tolikog ugleda, da ga je redovno podupirala Akademija u Trondhjemu. Njegov je rad išao za tim, da se Norveška, koja se kroz 400 godina služila danskim jezikom kao književnim, emancipira i stvori od svojih narječja svoj jezik Landsmaal protiv daniziranog Riksmaala.

Proputovavši cijelu Norvešku, skupljao je jezičnu građu i izdao čuvenu gramatiku (Det norske Folkesprogs Grammatik) i rječnik (Ordbog over det norske Folkesprog). Svojim lingvističkim radom postavio je temelje novonorveškog (Nynorsk). Aasen je na osnovu dijalekata htio stvoriti opći norveški književni jezik koji bi, više nego mješavina danskog i norveškog, bio bliži govoru naroda. Međutim, zbog posebnih povjesnih, političkih i kulturnih odnosa između Danske i Norveške, danas su u Norveškoj dva književna jezika: pored Aasenova nynorska (landsmål) i danizirani bokmål (riksmål).

Aasen je imao isprva i uspjeha i uglednih pristaša, pa je izdao i svoje vlastite pjesme, žive i ljupke, u »Landsmaalu«. Pjesme se odlikuju muzikalnošću, jednostavnošću i narodskim humorom, a s istom su namjerom pisane i njegove komedije i putopisi.

Borbu je odlučio Ibsen, koji se isključivo služio danskim jezikom (slično kao što je, ali obratno, France Prešeren, kao veći i popularniji pjesnik, održao pobjedu slovenskog jezika nad Vrazovom tendencijom, da i Slovenci preuzmu hrvatsku štokavštinu).

Bibilografija[uredi VE | uredi]

  • Det Norske Folkesprogs Grammatik (Gramatika norveškog pučkog jezika, 1848., kasnije Norsk Grammatik, 1864.);
  • Ordborg over det norske Folkesprog (Rječnik, 1850.), kasnije Norsk Ordborg med dansk Forklaring (Norv.-dan. rječnik, 1873.—74.);
  • Pjesme: Symra (Anemone, zbirka pjesama).
  • Reise- Erindringer og ReiseIndberetninger (Putne uspomene i putne izjave)
  • I Marknaden (Na tržištu)
  • Ervingen (Nasljedstvo)

Literatura[uredi VE | uredi]

  • A. Garborg, A. Hovden i H. Koht, /. Aasen, Christiania (Oslo), 1913.

Izvori[uredi VE | uredi]

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.