Josip Galjuf

Izvor: Wikipedija
Monsinjor
Josip Galjuf

Rođen 20. studenog 1722.
Varaždin
Umro 1786.
Zagreb
Zaređen za svećenika 16. kolovoza 1744.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Josip Galjuf (Varaždin, 20. studenog 1722.Zagreb, 1786.), zagrebački biskup, nasljednik mu je bio Maksimilijan Vrhovac.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Josip Galjuf ubilježen je kao 65. biskup zagrebačke Crkve, kojom je upravljao od 1772. do 1786. Rođen je 20. studenog 1722. u Varaždinu, u hrvatskoj plemićkoj obitelji. U Zagrebu je pohađao gimnaziju kod isusovaca. Odlazi u Beč, gdje je stekao stupanj magistra, a zatim je u Rimskom kolegiju nastavio studij bogoslovlja.

U Rimu je stekao akademski stupanj doktora bogoslovlja i zaređen je za svećenika u Zagrebu 16. kolovoza 1744. Iste godine prisegnuo je za župu Dubrava, a krajem 1745. imenovan je zagrebačkim kanonikom. Dana 22. ožujka 1772. imenovan je zagrebačkim biskupom, a biskupsku posvetu je obavio đakovački biskup Josip Antun Ćolnić. Za Galjufova biskupovanja objelodanjene su dvije naklade priručnog obrednika o obsluživanju sakramenata. Josip Galjuf je za svoje biskupovanja bio sudionik razgraničenja Pečuške i Zagrebačke biskupije i Bosansko-đakovačke i Srijemske.

U vjerskom životu svoje biskupije doživio je Josip Galjuf osnutak i ustrojstvo pravoslavne crkvene općine u Zagrebu. Biskup Galjuf je bio zagovornik hodočašća i prošteništa. Također, brinuo se za siromašne i nemoćne, pa se tako u njegovu životopisu spominje kuća namijenjena za dom nemoćnih svećenika.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Pandurić, Juraj (1786). Zpomenek chinov, y sivlenya preizvissenoga, preszvetloga, y prepostuvanoga gozpodina Josefa Gallyuffa […] na pervo poztavlyen od Juraja Panduricha rechene czirkve kanonika. Vu Zagrebu: pritiskan po Jožefu Karolu Kotche.
Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Ivan Krstitelj Paxy
zagrebački biskup
1772.–1786.
nasljednik
Maksimilijan Vrhovac