Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac (mađarski: Verhovácz Miksa) (Karlovac, 23. studenog 1752. - Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Otac mu je bio Elek Vrhovac, graničarski kapitan, a majka mu je bila Antonija Znikija. Studirao je teolgiju u hrvatskom kolegiju u Beču. Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonjeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti.
Vrhovac je prokušao sastaviti Bibliju na narodnom jeziku, odnosno prevesti Sveto pismo na kajkavsko narječje hrvatskog jezika. U planu su djelovali zagrebački svećenici, kao Stjepan Korolija, Ivan Birling, Tomaš Mikloušić, Ivan Nepomuk Labaš, Ivan Rupert Gusić i Antun Vranić. Neke knjige Starog i Novog zavjeta su uspjeli prevesti, ali kako je Vrhovac umro, program se prekinuo. Zatim je Ignac Kristijanović probao produžiti prevođenje kajkavske Biblije.
Djela [uredi]
- Podvuchanya vu naj poglavitesheh vere iztinah, y naj oszebitesheh kerztchanzkeh dusnoztjah (1822.)
Izvori [uredi]
- Franjo Šanjek: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru" (Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1996., str.406)
Vanjske poveznice [uredi]
| Prethodnik: | Zagrebačka biskupija | Nasljednik: |
| Josip Galjuf (1772. - 1786.) | Aleksandar Alagović (1829. - 1837.) |
