Kašina
|
|
|
|---|---|
  Kašina
|
|
| Županija |  Grad Zagreb |
| Općina/Grad | Grad Zagreb |
| Površina | 8,37 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°50′28″N 16°14′10″E / 45.841°N 16.236°EKoordinate: 45°50′28″N 16°14′10″E / 45.841°N 16.236°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 1.487 |
| - Gustoća | 177,65 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 426 |
| Pošta | 10362 Kašina |
| Pozivni broj | +385 01 |
| Autooznaka | ZG |
Kašina je prigradsko naselje na području Grada Zagreba u sklopu gradske četvrti Sesvete. Nalazi se oko 12 kilometra [1] sjeveroistočno od centra Zagreba i oko 2 km od krajnjih istočnih rubova naselja Zagreb (Vugrovec i Čučerje), a oko 9 kilometara sjeverno od Sesveta, ispod Medvednice uz srednjovjekovnu prometnicu koja vodi prema značajnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici. Smještena je među bregovima te je izdužena. Prihvaćena je podjela na Gornju i Donju Kašinu.
Kašina je dio grada Zagreba i pripada gradskoj četvrti Sesvete čije je najstarije naselje. Do 1960. godine Kašina je bila glavni grad Prigorja.
Poštanski broj Kašine je 10 362.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Prvi puta se spominje 1217. godine u povelji kralja Andrije II.. Tada je zagrebačka crkva u Kašini imala dva zemljišna posjeda. Prvi posjed se prostirao uz veliku cestu "Magna strata", uz potok Kašinu i to negdje između današnjih mjesta Vugrovca i Planine. Drugi posjed se prostirao u okolici današnje Blaguše i Jesenovca.
U Kašini, u donjem dijelu potoka Kašina bili su posjedi starih hrvatskih obitelji Peta i Veta. Kod pokrštavanja ime Peta zamijenjeno je sa Petar, pa odatle i crkva u Kašini ima ime Sv. Petar i Pavao.
U to doba u Kašini je bilo bilježništvo za "sudčije" Kašinu, Vugrovec, Vurnovec i Šašinovec. U ovu "sudčiju" kasnije su pripali Planina i Blaguša. U Kašini je bilo dugo vremena općinsko sjedište.
Među dokumentima u Historijskom arhivu Hrvatske u Zagrebu nalazi se povelja Karla I. Roberta od 1328. godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog Kaptola u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i Castrum antiquum Paganorum[2][3]Dakle, u mjestu Kašina spominje se stari grad koji su tada nazivali "poganskim gradom". Ovaj stari grad stajao je na brdu između doline potoka Vukovdola i doline potoka Beleka. Pretpostavka je da se ovaj stari grad može tražiti na brdu koje se uzdiže istočno od kapele Sv. Jurja u Planini opasano sa sjevera potokom Vukovdolom, a na zapadu potokom Kašinom i cestom Kašina - Marija Bistrica, te na jugu potokom Belkom. Pored ovog starog grada u Kašini, 1217. godine spominje se i Castrum Blagusa.[2]
Kod Planine blizu Kašine se nalazio samostan sv. Jurja koji je pripadao hospitalcima (ivanovcima). U kasnijim izvorima je poznat kao monasterium s. Georgii de Planina. Trag toga je kapela sv. Jurja koja stoji u kašinskoj župi kod Planine.[2]
Povijest pučkog školstva u kašinskom kraju počinje 1845. godine, a školska zgrada izgrađena je 1852. godine te se još uvijek nalazi na istom mjestu, ali tijekom godina je nadograđivana. U vrijeme banovanja Ivana Mažuranića 1878. i 1879. godine kroz Kašinu se gradi suvremena "tvrda" cesta koja je prometno povezivala Zagorje s Posavinom. Ta cesta još dandanas ima naziv bana Ivana Mažuranića. Na toj cesti, pod brojem 43, nalazi se osnovna škola Vugrovec-Kašina.
Ali Kašina je imala i svojih crnih dana. U Kašini je bio epicentar potresa od 9 stupnjeva i to 9. prosinca 1880. godine. Od ovoga potresa kašinska crkva je jako oštećena. Kasniji potresi s epicentrom u Medvednici jačine 7 stupnjeva osjetili su se i u Kašini 1901., 1905., 1906. i 1926. godine. Zanimljiv je iskaz župnika Srećka Drakslera da je prilikom popravka crkve vidio "rimske" zidove te ostatke romaničkog i gotičkog prozora.
Danas, Kašina je dio grada Zagreba i po popisu stanovništva iz 2001. godine broji 1487 stanovnika u 426 domaćinstva.
Znak Kašine iz srednjeg vijeka je bunar od cigle.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1487 stanovnika[4] te 426 obiteljskih kućanstava.[5]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[6]
- Napomena: U 1857. sadrži podatke za bivša naselja Kašina Doljnja i Kašina Gornja koja su te godine bila odvojeno iskazana.
[uredi] Transport
Kašinu sa Zagrebom i Sesvetama povezuje ZET-ova autobusna linija 263 Dubec - Sesvete - Kašina (- Planina Gornja)
[uredi] Sport
- NK Kašina
- Badmintonski klub Vuk
[uredi] Udruge
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina Gornja
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina
[uredi] Izvori
- ↑ http://www.distance-calculator.co.uk/miles-from-zagreb--croatia_(hrvatska)-to-kasina--croatia_(hrvatska).htm
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Klaić, Vjekoslav: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.
- ↑ Humanistika Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
|
|||||||
.gif){kind=small}
