Kompolje
Ovo je glavno značenje pojma Kompolje. Za druga značenja pogledajte Kompolje (razdvojba).| Kompolje | |
|---|---|
 Crkva Svetog Stjepana Prvomučenika u Kompolju | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/grad | Otočac |
| Površina[1] | 13,5 km2 |
| Koordinate | 44°55′05″N 15°09′14″E / 44.918°N 15.154°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 299 |
| – gustoća | 22 st./km2 |
| Pozivni broj | 053 |
| Autooznaka | GS |
  Kompolje Kompolje na zemljovidu Hrvatske | |
Kompolje je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
U sastavu je grada Otočca, a nalazi se zapadno od Otočca na cesti koja vodi prema moru.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Kompolje je bilo naseljeno još u njegovoj pretpovijesti u mlađem brončanom i željeznom dobu. Japodi su na omanjem brdu Crkvini imali svoju gradinu Avendo s očuvanim japodskim terasama, na kojima su bile sagrađene njihove jednostavne nastambe. U dvije nekropole (s više od 800 otkopanih i istraženih grobova) iskopani su najbogatiji arheološki nalazi brončanih ukrasa, japodskih kapa, staklenih ukrasa, jantarnih ogrlica, a posebno se ističu jantarne antropomforne figurine etruskog porijekla ili izrađene pod ertruskim kulturnim utjecajem. Čuvaju se u muzeju Gacke u Otočcu i Arheološkom muzeju u Zagreb.
Dolaskom Rimljana život u Avendu nije zamro. Japodi su mirno prihvatili rimsku vlast. Iz tog razdoblja pronađene su kod Crkvine are (žrtvenici) bogu Jupiteru.
Godine 1751. sagrađena je crkva sv. Stjepana prvomučenika, u kojoj se ističe barokni oltar s nimfama (raritetni primjerak oltara), barokna propovjedaonica i krstionica te na vrhu tornja bogato izvedeni željezni križ, koji navodno potječe sa zagrebačke katedrale.
Mjesto je do 1890. bilo poznato pod imenom Hrvatsko Kompolje ili Kompolje Katoličko.[3][4][5]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
- 2001. – 386
- 1991. – 481 (Hrvati – 462, Srbi – 10, ostali – 9)
- 1981. – 543 (Hrvati – 520, Jugoslaveni – 11, Srbi – 10, ostali – 2)
- 1971. – 561 (Hrvati – 538, Srbi – 12, ostali – 11)
Izvor[uredi | uredi kôd]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| broj stanovnika | 828 | 916 | 900 | 942 | 1020 | 1018 | 950 | 845 | 859 | 798 | 613 | 561 | 543 | 481 | 386 | 346 | 299 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Ante Matasić, hrvatski vojnik (general) i pravaški aktivist
- Slavko Degoricija, učitelj, profesor povijesti, hrvatski političar
- Marko Pavlović, hrvatski vojnik (ustaški pukovnik i domobranski general)
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Milan Kranjčević, Kompolje, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje, 1998.(279 str.), ISBN 9539737001
- Jure Grčević, Kompolje : narodni život i običaji (dovršio i obradio Milan Kranjčević), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2000. (631 str.), ISBN 9539737036
- Anđelko Kaćunko (uredio), Kompolje : naselje i župa, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke : Župa sv. Stjepana, Otočac : Kompolje, 2021. (436 str.), ISBN 9789537297299
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ I. Mataija, "Lička toponimija", Disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2019.
- ↑ O povijesti Kompolja (skraćena verzija), Župa Kompolje, pristupljeno 4. prosinca 2022.
- ↑ Karta iz 1885.
| |||||||
.gif){kind=small}
