Marko Pavlović
Marko Pavlović (Kompolje kraj Otočca, 26. listopada 1900. – Celje, svibanj 1945.), bio je ustaški pukovnik. Uz Vladimira Metikoša zapovijedao je ustaškim i domobranskim postrojbama u pobjedi nad četnicima od 30. ožujka do 8. travnja 1945. godine na Lijevča polju. Bio je zapovjednik 17. divizije u II. zboru Hrvatskih oružanih snaga.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Bio je časnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci, a početak Drugog svjetskog rata dočekao je u činu kapetana na dužnosti u mostarskom popunidbenom zapovjedništvu. Nakon proglašenja NDH pristupa Hrvatskom domobranstvu i dobiva čin satnika. Godine 1942. primljen je u Ustašku vojnicu, a u listopadu iste godine preuzima zapovjedništvo Ustaškim obrambenim zdrugom sa sjedištem u Lipiku.
U lipnju 1943. unaprijeđen je u čin bojnika, a 1944. u ustaškog pukovnika. Na mjestu zapovjednika Ustaškoga obrambenoga zdruga ostaje do travnja 1945. godine. Tada je stupio na dužnost zamjenika zapovjednika Ustaškog zbora sa sjedištem u Sisku, Vjekoslava Maksa Luburića.
General Pavlović je 2. travnja 1945. godine u Bosansku Gradišku prebacio oklopni sklop iz Novske i topnički sklop iz Nove Gradiške te poslao još dvije pješačke bojne. Metikoš i Pavlović sastali su se u Bosanskoj Gradiški i dogovorili plan napada.[1] Tako su 5. bojnu 10. stajaćeg djelatnoga zdruga postavili u mjesto Vrbačko kao osiguranje od mogućeg partizanskoga napada. Inače su partizanske su postrojbe svo vrijeme bile u blizini, ali se u sam tijek bitke nisu uplitale. Toga istoga dana, u 12:00 sati, ustaško je topništvo s tri mjesta započelo paljbu na četnički Sandžački korpus. Istodobno je ustaški oklopni sklop od 24 oklopna vozila i četiri tenka „Tigar” punom brzinom ušao u Doline i vatrom iz strojnica započeo pucati po četnicima koji su počeli bježati. Nakon sat vremena borba je okončana. Ustaške snage zarobile su 400 četnika, među njima i nekoliko časnika, dok je na bojnom polju ostalo ležati oko 2 000 mrtvih i ranjenih četnika.
Pri povlačenju u svibnju 1945. godine izvršio je samoubojstvo u blizini Celja.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Zagreb, 1997 str. 314. ISBN 953-6377-03-9
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ glasbrotnja.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2016. (Wayback Machine), "Boj koji je zadao smrtni udarac četnicima povijesno prešućen od komunističkih vlasti", objavljeno 3. svibnja 2014., pristupljeno 9. travnja 2015.