Kornić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kornić
Kornić na karti Krk
Kornić
Kornić
Kornić na zemljovidu otoka Krka
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad grad Krk
Nadmorska visina 83 m
Zemljopisne koordinate 45°03′18″N 14°36′06″E / 45.0549°N 14.6016°E / 45.0549; 14.6016Koordinate: 45°03′18″N 14°36′06″E / 45.0549°N 14.6016°E / 45.0549; 14.6016
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 325
Pošta 51517
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Croatia 27.jpg
Plaža pokraj lokaliteta Dunat podno Kornića, u Puntarskoj dragi.
Ranosrednjevjekovna crkvica Svetog Dunata
Ski-lift nedaleko Kornića i Punta
Zabavni dio plaže na Dunatu

Kornić je naselje na otoku Krku, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora. Mjesni odbor Kornić danas obuhvaća sljedeća mjesta: Kornić, Muraj i Lakmartin.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Kornić se nalazi na uzvisini, ponad Puntarske drage od koje je udaljen oko 700 metara. Smjestio se na mjestu gdje se Puntarska draga najviše uvukla u Krk. Međutim, kao i mnoga nekada neobalna naselja, npr. Čižići kraj Dobrinja, i Kornić se posljednjih nekoliko desetljeća proširio zbog izgradnje apartmana i približio moru. Ipak, za razliku od Čižića koji su se potpuno spustili do mora, još uvijek postoji zabrana građenja na predjelu između Kornića i lokaliteta Dunat u Puntarskoj dragi.

Kornić je udaljen je oko 7-8 km od centra Krka i samo 3 km od susjednog Punta. Zbog toga je Kornić sa selima Lakmartin i Muraj koncem 19. i u prvom dijelu 20. st. i bio dijelom općine Punat. Novom reorganizacijom lokalne samouprave, podjelom otoka na sedam općina 1992. g., Kornić i okolni zaseoci pripojeni su području Grada Krka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kornić se prvi put spominje 1503. godine, u spisima krčke biskupije, u vezi s biskupom Dunatom, koji je dao u najam neke prostorije Kapele sv. Nikole, Martinu Divačiću iz Kornića. Kornić se nadalje spominje i 1519. godine, u papinskom spisu (Lav X.), kojim se neki posjedi na Korniću, između ostalog i Kapela sv. Nikole, potvrđuju kao vlasništvo biskupa Dunata.

Crkva sv. Jakova[uredi VE | uredi]

Kornić je naglo narastao u 19. stoljeću pa je stara crkva postala pretijesna. Nova crkva počele se graditi 1864., a završena je 1865. godine. Nalazi se u središtu Kornića na cesti Lakmartin - Dunat - Punat.

Podrijetlo naziva Kornić[uredi VE | uredi]

Riječ Kornić romanskog je porijekla. Vjerojatno dolazi od latinske riječi cornu,-us = rog, glavica, krilo (vojske) ili kraj. Centar Kornića doista leži na glavici brijega. I riječ kraj ima smisla, jer je Kornić bio kraj krčke vlasti, a od njega je počinjao teritorij Vrbnika.

Prema drugoj teoriji naziv sela dolazi od, također, latinske riječi, cornix, što znači vrana. Vrane se doista i okupljaju na osamljenim glavicama vrhova pa ni ovu teoriju ne treba posve odbaciti.

Moguće je da je naziv potekao i iz izumrlog narječja veclisun ili veljotsko narječje koje se govorilo u Krku i okolici, a koje je izumrlo koncem 19. st. Na to upućuje i činjenica što je Korniću nekada pripadalo i obližnje, danas izumrlo, selo Lizer. Njegov naziv je nedvojbeno iz veljotskog narječja. Danas je ostao samo naziv za lokalitet Lizer.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Sopile ili sopele
Folklorna skupina Kulturnog društva "Kornić" pleše uz sopile

Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2001. g. u Korniću je živjelo 325 stanovnika.

Prvi službeni podaci iz 1857. g. ukazuju na 271 žitelja. Od tada je broj stanovnika postupno rastao sve do 1921. g. kada je popisano maksimalnih 455 stanovnika. Od tada slijedi postupni pad broja stanovnika sve do 1981. g. kada je u Korniću živjelo samo 232 kornićara. Otvaranje Zračne luke Rijeka i Krčkog mosta, stvorene su bolje veze otoka s kopnom, a time i preduvjeti za snažniji razvitak turizma. Zbog toga 1980-ih i 1990-ih dolazi do snažnog povećanja broja stanovika i vraćanja života u to malo krčko selo. Ipak, veliki porast nije samo rezultat činjeničnog povećanja stanovništva nego i brojnih vlasnika apartmana koji su upisali u Korniću mjesto prebivanja radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Iako blizu moru, Kornićari nisu bili okrenuti moru tj. ribarstvu kao susjedni Puntari. Tek u novije vrijeme na Dunatu raste broj brodica mještana Kornića.

Tradicijski su glavne privredne grane u Korniću bile ovčarstvo i maslinarstvo. Tako je i danas. Premda turizam ima sve važniju ulogu, ipak su obnovljeni i prošireni mnogi maslinici, a sade se i novi. Također i ovčarstvo je i dalje jako razvijeno, a sve više jača i proizvodnja ovčjih sireva.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Korniću djeluje katedra Čakavskog sabora, koja je 2000. godine otvorila čitaonicu "Frankopan", a 2007. godine Zavičajnu etnografsku zbirku te od 1993. godine neprekidno vodi Ljetnu školu glagoljice.

Folklorna skupina utemeljena je 1995. godine kao dio skupine HKD "Braće Radić" iz Zagreba. Od 2011. godine djeluju kao samostalna skupina pod nazivom Kulturno društvo "Kornić".[1]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Podno Kornića, na raskršću prema puteva za Krk, Punat i Vrbnik, je ranosrednjevjekovna crkvica Svetog Dunata.

Osim nje, na tom lokalitetu, Dunat, je plaža s ugostiteljskim objektom, novoizgrađena lučica za brodice lokalnog stanovništva te ski-lift, športsko-rekreacijski centar na kojem se održavaju i europska natjecanja u tom športu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]