Punat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Punat
Punat (grb).gif
Punat na karti Hrvatska
Punat
Punat
Punat na karti Hrvatske
Koordinate: 45°01′N 14°38′E / 45.01°N 14.63°E / 45.01; 14.63
Županija Primorsko-goranska
Načelnik općine Marinko Žic SDP
Naselja u sastavu općine Punat, Stara Baška
Površina 34 km2
Stanovništvo (2001.) 1.876
Poštanski broj 51521 Punat
Punat sa sjeverne strane.JPG
Punat na karti Krk
Punat
Punat
Punat na karti otoka Krka
Koordinate: 45°01′N 14°38′E / 45.01°N 14.63°E / 45.01; 14.63

Punat je naselje i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Krku.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Punat ima samo dva naseljena mjesta: Punat i Staru Bašku.

Općina na zapadu graniči s Gradom Krkom, na sjeveru s općinom Vrbnik, a na istoku s općinom Baška.

Mjesto Punat smješteno je na istočnoj obali Puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, na uskom terenu uz more. Odmah iznad naselja nalazi se najviša planina na Krku, s vrhovima Veli Vrh (541 mnm) i Obzova (568 mnm).

Susjedna mjesta su: Kornić, smješten nad Puntarskom dragom i udaljen 3 km, Stara Baška prema jugu udaljena 9 km, grad Krk udaljen 8 km te Vrbnik udaljen 9 km. Punat je od Krčkog mosta udaljen 32 km.

Stari i novi (Buka) dio Punta[uredi VE | uredi]

Punat je oduvijek bio selo, zbog usmjerenosti na primarne djelatnosti. Međutim, razvojem turizma mjesto se bitno izmjenilo. Danas se jasno razlikuje stari i novi dio Punta. Stari dio Punta obuhvaća sjeverni dio naselja, do današnjeg hotela koji je nekada bio tvornica tjestenine. Noviji dio Punta je južnije od hotela, a najveći dio tog novog dijela naselja naziva se Buka. Između starog i novog dijela smješten je autokamp Pila u šumi primorskog bora, zbog čega je i tako jasno vidljiva podvojenost naselja.

U starom dijelu prevladavaju male, kamene, zbijene kućice, a nešto novije (19. i početak 20. st.) su često poredane u tzv. kale (npr. Gornja i Donja kala).

Buka je izgrađena nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom 1980-ih godina i čine ju nove, velike, moderne kuće. Isprva je vrlo malo Puntara živjelo na Buki, a te su se nove kuće koristile samo kao apartmani. To je dovodilo do brojnih funkcionalnih problema jer iako je Buka 10 mjeseci u godini bila potpuno prazna, zahtjevala je svu infra- i suprastrukturu kao i stari dio naselja. Međutim, u novije su vrijeme mnogi Puntari – prvenstveno mlađi naraštaji – preselili na Buku, pa je taj problem donekle ublažen.

Šetalište Ivana Brusića na Buki

Buka se nalazi na zaravnjenom platou na kojemu se vjerojatno nalazio prvotni Punat. Taj je predio izvan Puntarske drage, zapravo na ulazu u dragu. Od tuda i naziv: lat. bocca, usta. Istog je porijekla i naziv lokaliteta Pila smješten na samom početku drage, grč. he pile, vrata.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. općina Punat je imala 1876 stanovnika, od toga 1784 u sâmom Puntu.

Dva su relevantna izvora podataka o stanovništvu Punta: podatci Državnog zavoda za statistiku te podatci Krčke biskupije. Ti se podatci često razlikuju jer je Krčka biskupija u stanovništvo ubrajala i privremeno odsutne, pa je broj stanovnika prema crkvenim podatcima u pravilu bitno veći od broja prema podatcima državnih institucija.

Prvi podatci o broju stanovnika potječu iz 1603. kada je bilo svega 100 stanovnika. Četiri su podatka iz 18. stoljeća; 1720. 306 stanovnika, a do konca stoljeća (1798.) se populacija povećala na 500. Tijekom 19. stoljeća sačuvano je puno podataka spomenute Krčke biskupije. Između ostalih podataka, 1838. je u Puntu živjelo 909 žitelja, a 1850. godine 1100.

Prema tome, tijekom više stoljeća broj stanovnika je stagnirao ili rastao vrlo sporo. To je glavni razlog zašto se Punat poima kao mlađe naselje na otoku Krku, iako ono to doista nije. Tek u drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do nagloga porasta populacije, a otprilike u to vrijeme počinju i prva službena državna mjerenja broja stanovnika.

Stara Baška je uz Punat jedino naselje u općini

I prema podatcima državnih institucija i prema podatcima Krčke biskupije, tri su velika razdoblja kretanja broja stanovnika od sredine 19. stoljeća do danas.

Prvo je bilo dugo razdoblje izrazito velikog povećanja populacije. To je razdoblje trajalo sve do 1939. kada je prema Krčkoj biskupiji u Puntu živjelo 3349 stanovnika, odnosno do 1921. kada je prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku Punat dosegao maksimalnih 2626 žitelja.

Zatim slijedi razdoblje stagnacije i pada broja stanovnika koje je trajalo sve do 1971. odnosno, prema točnijim podatcima Krčke biskupije, do 1974. godine. U tom je razdoblju broj žitelja prepolovljen, odnosno spao na svega trećinu. Godine 1971. popisano je samo 1390, a prema crkvenim podatcima 1400 žitelja. Razlog depopulaciji bio je snažan i dugotrajan proces emigracije. Taj je proces bio počeo mnogo ranije, još početkom 20. stoljeća kada mnogi Puntari iseljavaju u SAD, a nastavio se i nakon Drugoga svjetskoga rata, ali manje u prekooceanske zemlje a više u veće gradove, primjerice Rijeku i Zagreb. Međutim, dugotrajni emigracijski proces doveo je do pomanjkanja mlade populacije sposobne za reprodukciju pa je, osim zbog emigracije, do pada broja stanovnika došlo i zbog negativnog prirodnog prirasta, naročito nakon 1950-ih godina. Tako je npr. 1929. rođeno 49, a umrlo 32 žitelja; 1950. ih je rođeno i umrlo po 28; 1969. je rođeno samo 8 Puntara, a umrlo ih je 24, a najveće negativno prirodno kretanje zabilježeno je 1982. godine: samo 4 rođena, a čak 30 umrlih (sve podatci Krčke biskupije).

Treće je razdoblje ponovnog, ali sada blagog rasta broja stanovnika: to razdoblje traje 40-ak godina i očekuje se njegov daljnji lagani nastavak. Prema službenim podatcima, nakon najnižih 1390 žitelja popisanih 1971., slijedi 1546 žitelja 1981., 1696 žitelja 1991. i konačnih 1784 stanovnika prema spomenutom popisu 2001. godine. Razlog ponovnog porasta populacije je u značajnom gospodarskom razvoju cijeloga otoka pa i sâmoga Punta, a zbog čega su emigracijski procesi uglavnom zaustavljeni: mnogo se Puntara vratilo, a značajan je broj doseljenoga, nedomicilnoga stanovništva. Zapravo, baza lokalnoga stanovništva nije sposobna za pozitivno prirodno kretanje nego se upravo zahvaljujući imigraciji dopunjuje manjak prirodnoga kretanja broja stanovništva pa i omogućava blagi porast ukupne populacije.

Međutim, veliki dio od spomenutoga službenoga broja stanovnika radi ili se školuje u Rijeci, tako da je broj stalno naseljenih bitno manji i prema tvrdnjama puntarskoga župnoga ureda kreće se oko 1200-1400 stalnih žitelja.

Ljeti se broj stanovnika zbog razvijenoga turizma poveća za nekoliko puta. Osim hotela, mnogih vikendica i brojnih apartmana, tome doprinose i tri autokampa. Početkom kolovoza na području Punta boravi oko 10 000 ljudi.

Uprava[uredi VE | uredi]

Od osamostaljenja Hrvatske, u Puntu se izmjenilo više različitih nositelja lokalne vlasti. Osim stranaka PGS-a i SDP-a redovito značajniju ulogu na lokalnim izborima imaju i brojne nestranačke liste.

U okviru Općine djeluje i mjesni odbor Stara Baška. Trenutačni načelnik Općine Punat je SDP-ov Marinko Žic.

Naziv[uredi VE | uredi]

Nekoliko je teorija o porijeklu naziva "Punat".

"Baba" i "Deda", po mnogim Puntarima ostaci nosivih stupova nekadašnjeg mosta između poluotoka Prnibe i Pile (danas dijela Punta). Neko vrijeme služili su kao oznake za regulaciju plovidbe pri uplovljavanju i isplovljavanju iz Puntarske drage

Lokalna legenda govori da naziv Punat potječe od latinske riječi "Pons" -most, ili talijanskom jeziku Ponte, jer da je za rimskih vremena postojao most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Većina Puntara ističe ovu legendu na pitanje o porijeklu naziva, a ona doista ima mnogo argumenata. Prema toj legendi na ulazu u Puntarsku dragu bili su stupovi, nosači ili kako Puntari kažu "babe". Doista, i dan-danas na ulazu u dragu su ostaci dva velika stupa, nekad služili za svjetionike, od kojih se jedan naziva "Baba", a drugi "Deda". Nadalje, kada se 1892. g. pristupilo produbljivanju ulaza u dragu, a kako bi u dragu mogli ulaziti brodovi i parobrodi, iz dna su izvađeni veliki komadi željeza sa šiljcima koji su bili zabodeni u dno kao temelji nekog mosta. Prema toj predaji, most je služio stanovnicima susjednog grada Krka za kraći dolazak na područje današnje Buke, radi obrađivanja zemlje. Naime, tim je mostom bitno skraćen put u odnosu na put koji vodi oko čitave drage. Na tom su putu koji je vodio od Krka preko poluotoka Prnibe na Buku doista postojale i tri crkvice: Svetog Vida, Svetog Tome i Svetog Danijela. U prilog ovoj legendi ide i činjenica da je razina mora bilo to niža što se više ide u povijest. Tako da, ako je naziv nastao od latinske riječi, još negdje između 1.-7. st., more je bilo niže za oko 1,5 metara pa je dubina na ulazu u dragu u to vrijeme bila manja od 2 metra i izgradnja mosta dugog oko 80 metara nad tako plitkim morem, doista je bila moguća.

Osim ovog, najraširenijeg objašnjenja porijekla naziva, umirovljeni župnik iz Punta i izvrsni poznavatelj njegove povijesti Alojzije Ragužin, navodi još 4 moguća porijekla naziva:

1. Naziv Punat dolazi od riječi pun i nastavka -at. Brojni su nazivi na jadranskoj obali koji završavaju nastavkom -at, npr. Barbat, Čikat, Molat, Kormat. Osim toga puno je i pridjeva u hrvatskom jeziku koji završavaju nastavkom -at: bradat, brkat, rogat... pa bi i naziv zapravo bio pridjev pun s nastavkom -at.

2. Naziv potječe od grčke riječi Ho Pontos što znači more. Prema tradiciji Grci su dolazili i na Krk pa je moguće da su na ovom prostoru osnovali manju koloniju. U lokalnoj tradiciji je sačuvana predaja o Grcima koji su dolazili u ove krajeve i tragali za blagom koje su sakrili njihovi preci. Za crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Mala Krasa se vjerovalo da potječe još iz doba stare Grčke. Iako novijim istraživanjima nisu nađeni dokazi koji na to upućuju, a crkvica je datirana u 13. st., mnogi Puntari i danas vjeruju u njezino "grčko porijeklo".

3. Naziv potječe iz starog ilirskog jezika. U prilog ovoj teoriji idu brojna nalazišta koja ukazuju na veliku prisutnost Ilira na ovom prostoru. Naročito je značajan ostatak nekadašnje velike ilirske utvrde na brdu Kaslir južno od naselja, a pronađeni su i mnogi ilirski grobovi. Hrvati su, doselivši se u ilirske krajeve hrvatizirali njihov naziv, kao što su prihvatili i ilirski (Kurikta, Kerkira), a ne romanski (Vecla) naziv za čitav otok.

Operativna obala u Puntu, lokalnog čakavskog naziva Punćale, a za koji naziv je moguće da potječe iz starog romanskog dalmatskog narječja Veclisun

4. Naziv dolazi od riječi iz Veclisun ili veljotskog narječja, a koja se razvila iz latinske riječi Pons, ali koja nije značila most nego dasku po kojoj se s broda dolazilo na kopno. Prema toj teoriji na području Punta je bilo pristanište za brodove. Veljotskim deminutivom nastala je riječ punćal. Doista, i danas Puntari središnji gat u mjestu zovu Punćale. Međutim, malo je vjerojatno da je naziv Punat nastao iz riječi Punćale.

Osim ovih može se navest još jedna teorija. Ona se temelji na smještaju nekadašnjeg, prvotnog Punta, na nazivu lokalnog toponima te na govoru Puntara. Naime, prema toj teoriji naziv mjesta dolazi od riječi "punta", romanska riječ za "rt". I danas se duž čitave jadranske obale često koristi. Nekadašnji Punat nalazio se otprilike na područje današnje Buke, tj. tamo gdje je danas novi dio naselja. Obala ispred Buke naziva se Punta Debij. Prema tom tumačenju, Punat je dobio ime upravo prema tom rtu tj. punti. I danas najstariji Puntari često kažu "Na Punti" umjesto "Na Puntu". To nije specifično za čakavsko narječje kojim se ovdje govori već je jedinstven slučaj; u niti jednom drugom slučaju se tako ne kaže, a što je važan argument ove teorije.

Aleksandrovo[uredi VE | uredi]

Punat se između 1921. - 1943. zvao Aleksandrovo, u čast Kralja Aleksandra. Odluku su donijeli sami mještani (općinsko vijeće) i to gotovo jednoglasno.[1][2]. Postoje naravno brojne priče o tome kako i zašto se to desilo, od priča da su Puntari bili veliki Orjunaši, pa do priča da je to silom nametnuto. Pozadina tog čina je izgleda bila posljedica velikog oduševljenja Puntarskih težaka - Aleksandrovom Agrarnom reformom iz 1919. koja je njima išla u prilog, jer su oni bili ti koji su obrađivali zemlju bogatih zemljoposjednika iz tada još uvijek većinskog talijanskog grada Krka. Mogućnost da oni posjeduju zemlju, koju su dotad obrađivali, za druge vlasnike - za njih je bio stoljetni san, koji se napokon ostvario, a Aleksandar - onaj koji je to omogućio. Aleksandrovo se kao ime Punta provlači do danas, osobito u anglosaksonskom svijetu, tako se još uvijek može naći na toponim Aleksandrovo-Punat.[3]

Međutim, učinci spomenute agrarne reforme nisu bili djelotvorni kao niti u ostatku države. Puno važniji razlog zašto su općinski vjećnici promijenili naziv mjesta bio je u političkim okolnostima toga doba. Naime, iako otok Krk tajnim Londonskim ugovorom nije bio obećan Italiji, ona je ipak imala znatno veće pretenzije na istočnojadranskoj obali nego joj je spomenutim ugovorom obećano. Talijanska je vojska već 15. studenog 1918. g. okupirala čitav otok i došla u brojne sukobe s mještanima u gotovo svim naseljima osim u samom gradu Krku. Otpor talijanskoj okupaciji naročito je bio žestok u Puntu. Do najvećeg terora nad otočanima došlo je samo dan nakon sklapanja Rapallskog ugovora, 13. studenog 1920. g., kada su se na Krk iskrcali talijanski fašisti pod vodstvom D'Annunzija. Njegovi su arditi pod patronatom okupatorske talijanske vojske palili kuće, ubijali otočane, napadali sela, uništavali i pljačkali crkve i samostane. Između ostalih Punat i Dobrinj napadnuti su i topovima, ali su se samoorganizirani i naoružani mještani suprotstavili arditima i odbili njihove napade. Na otoku je zavladao strah da će otok zbog ustrajnosti Italije u provođenju iredentizma i faktične trogodišnje talijanske okupacije, doista i pripast Italiji i da će se teror nad otočanima nastaviti. Kraljevina SHS smatrana je kao jedini izlazak iz takve sitvacije. Nakon odlaska D'Annunzijevih ardita 9. siječnja 1921. g., a potom i talijanske redovne vojske 24. travnja iste godine, na otoku je zavladalo oduševljenje zbog oslobođenja. U takvim okolnostima općinsko vijeće Punta u čast tadašnjem kralju Kraljevine SHS Aleksandru, promijenilo je naziv mjesta u Aleksandrovo.

Povijest[uredi VE | uredi]

Tragovi naseljenosti ima od pretpovijesti, preko Ilira, do Grka i Rimljana.

Punat se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1377. godine kao Villa di Ponte. Prema zapisima, stanovnike su na području Punta naselili knezovi Krčki kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi i time zaštitili zaleđe grada Krka.

Mjesto je do 19. st. bilo težačko - ribarsko, a od tada počinje razvoj turizma i brodogradnje.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Pogled na marinu u Puntu s lokaliteta Dunat.

Punat je kroz čitav srednji vijek bio selo, tako da je gospodarstvo činilo poljodjeljstvo.

Vinogradarstvo i maslinarstvo su bile najvažnije djelatnosti kojima se bavila svaka puntarska obitelj. Zbog velikog povećanja broja stanovnika u Puntu, krajem 19. st. i početkom 20. st., Punat postaje najveće naselje na otok Krku, što se odrazilo i na gospodarsko iskorištavanje svih prirodnih resursa. Naime, da bi se mnogobrojne puntarske obitelji othranile (često su brojile i više od 10 članova), posjedi Puntara se šire daleko izvan tadašnjih granica općine, gotovo od same Stare Baške i vrbničkog polja, pa uz sam grad Krk, sve do Šotoventa. Jedni od najvećih vinogradarskih područja koje su obrađivali puntari bili su na Piciku (predio zapadno od grada krka, uz more, zaštićen od bure, okrenut prema jugu), Prnibi (poluotok između grada Krka i Punta koji je s tri strane omeđen morem jer s juga zatvara Puntarsku dragu), Runtele (kraj sjeveroistočno od Punta, na uzvisini). Najznačajniji maslinici nalazili su se pretežno uz obalu Puntarske drage, krečući od samog Punta, uz susjedno selo Kornić, pa sve do iza grada Krka: Marušina, Valdidoke, Valdižun, Trojna...

Pogled iz susjednog sela Kornića na Punat i Košljun

Južnije od mjesta je polje Sus koje je svojom veličinom bitnom manje od npr. vrbničkog polja, ali je bogato plodnom zemljom. Budući da su masline i vinova loza uspjevali i na manje kvalitetnom tlu, na Susu se uzgajalo pretežno pšenica, kukuruz, krumpir. Danas je polje u potpunosti zapušteno.

Značajnu granu poljoprivrede predstavljali su i ribarstvo i ovčarstvo.

Osim poljoprivredom, Od 19. st. stanovnici se bave brodogradnjom, naročito u drvu. Danas je brodogradilište Punat pretežno remontno brodogradilište. S obzirom da djeluje u okviru Marina Grupe Punat, sve se više u brodogradilištu obnavljaju i popravljaju jahte i megajahte.

Između dva rata Punat je i sjedište parobrodarskog društva.

Najveći od tri hotela u Puntu

Danas je u Puntu najznačajnija djelatnost turizam, osobito nautički, jer se u Puntu nalazi najstarija i jedna od najvećih marina na istočnoj obali Jadrana. Tu su i jedan veliki hotel s depandansom te dva manja hotela. U samom mjestu su veliki autokamp i jedan manji, a dva kilometra od Punta, u uvali Konobe se nalazi i naturistički kamp. Osim toga, brojne se obitelji bave iznajmljivanjem apartmana i soba.

Od nekada razvijene poljoprivrede, veliku važnost imaju još samo maslinarstvo i ribarstvo. Kada je tijekom Domovinskog rata početkom devedesetih godina 20. st., izostao turizam, Puntari su se opet vratili maslinarstvu kao važnom izvoru prihoda. Obnovljeni su mnogi desetljećima zapušteni maslinici. Tome je pogodovalo i jačanje sveopće svijesti u Hrvatskoj, ali i svijetu, o kvaliteti i zdravstvenom činbeniku maslinovog ulja, tako da se i po prestanku rata, obnavljanje starih, ali i podizanje novih maslinika nastavilo. U to je vrijeme toš, uljara za preradu maslinovog ulja, u Puntu bio jedini toš na otoku, a danas ih ima nekoliko od čega u Puntu dva. Sve snažnijoj obnovi i razvoju maslinarstva pogodovalo je povećanje potražnje, a što je dovelo do rasta cijena maslinovog ulja. Danas je puntarsko maslinovo ulje poznato i izvan granica države kao iznimno kvalitetno. Ono donosi brojne nagrade na državnim i inozemnim natjecanjima za kvalitetu maslinovog ulja. U Puntu je osnovan i "Centar za mediteransku poljoprivredu Primorsko - goranske županije", danas "Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana" te se održavaju brojne "škole" maslinarstva, subvencionirane prodaje sadnica maslina te manifestacije kao što je "Dani maslina", koja povezuje turizam i maslinarstvo i doprinosi promociji i valorizaciji ove grane poljoprivrede.

Za razliku od susjedne općine Vrbnik koja je uspjela obnoviti vinogradarstvo, danas se tom granom poljoprivrede u Puntu bavi vrlo malo stanovnika i to pretežno samo za vlastite potrebe.

Osim navedenih djelatnosti, u Puntu ima puno obrta, uslužnih radnji, a i tvrtka s najviše trgovina po otoku Krku ima sjedište u Puntu.

U 2009. godini, u Puntu se osnovala i tvrtka koja se bavi avioprijevozom, čija tri zrakoplova imaju matičnu luku u "Zračnoj luci Rijeka" kraj Omišlja.

Motiv iz središta Punta

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkvica sveti Dunat nedaleko Punta primjer je starohrvatske arhitekture. Tijekom Drugog svjetskog rata veći dio crkvice je porušen
Crkvica Sv. Jeronima iznad Zale drage kraj Stare Baške
  • Župna crkva Sv. Trojice iz 1773. godine proširivana je nekoliko puta, a sadašnji oblik je dobila 1934. g.
  • Palača Kostarika iz početka 20. st.
  • Crkvica svetog Nikole (Mikule) na Buki izgrađena 1910. g.
Crkvica svetog Nikole (Mikule) na Buki, neposredno prije ulaza u Puntarsku dragu

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Punat ima Osnovnu školu Fran Krsto Frankopan, s područnim razrednim odjelom Stara Baška.

Kultura[uredi VE | uredi]

Otočić Košljun u Puntarskoj dragi s franjevačkim samostanom iz 15. st.

U Puntu djeluje galerija Toš te jedna manja obiteljska galerija. Do 1990-tih je u Puntu radilo jedino kino na otoku.

Tijekom ljeta održavaju se koncerti ozbiljne glazbe na Košljunu u sklopu Krčkih večeri.

KUD Punat utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa.

Tradicija[uredi VE | uredi]

Čakavsko narječje i Veclisun[uredi VE | uredi]

Puntari govore čakavskim narječjem, ikavsko-ekavskom oblikom. Npr. vrime-vrijeme, mliko-mlijeko, dite-dijete, šetimana-tjedan, ali i belo-bijelo, celo-cijelo, leto-godina, mesto-mjesto, retko-rijetko, pretežno s naglascima na zadnjem slogu. Iako je čakavski koji se govori u Puntu noviji u odnosu na neke druge oblike čakavskog koji se govore u susjednim mjestima (čekavica u Vrbniku, čokavica u Dobrinju, cakavica u Baški) ipak i u puntarskom govoru postoje arhaične riječi ili oblici, npr. jir-krug (iako sve češće đir), tovuor-magarac (sve češće tovar), kamižot-suknja, krjanca-ponašanje itd. Puntarski čakavski ima vrlo bogat vokabular i prevladava u svakodnevnoj komunikaciji.

U Puntu je živio i jedan od posljednjih poznavatelja starog romanskog narječja Veclisun ili Veljoto koji je nadživio posljednjeg govornika tog dalmatskog narječja Antona Udinu. Veljotskog su porijekla mnogi toponimi oko Punta, a u samom mjestu je najznačajniji toponim veljotskog porijekla "Punćale". Punćale Puntari nazivaju središnji gat, operativnu obalu u današnjem središtu Punta.

Šport[uredi VE | uredi]

  • Ljeti se održava tradicionalni malonogometni turnir, čiji su suorganizatori MNK Punat i općina.[6][7]
  • Od 1984. g. Yacht club Punat organizira međunarodnu regatu krstaša "Croatia Cup" u akvatoriju otoka Krka.[8][9]

Ekologija[uredi VE | uredi]

S obzirom po zatvorenost odnosno ujezerenost Puntartske drage, ona je ekološki izrazito osjetljivo područje. Ekološku stabilnost uvale narušava već samo postojanje naselja na njezinoj obali, a koje ljeti ima znatno povećan broj stanovnika dolaskom turista. Prirodna ravnoteža u dragi dodatno je opterećena velikim brojem brodica lokalnih mještana te naročito postojanje marine s 1300 vezova (800 u moru i oko 500 tzv. suhih vezova)[10] i brodogradilišta. Stariji mještani tvrde, da je more u dragi nekada bilo posve čisto i bistro te s više ribe. Danas je more, zbog spomenutih razloga, zamućeno i s vrlo malo ribljeg fonda. Zamućenosti mora doprinosi i muljevito dno koje se pod utjecajem propela brodica podiže te dovodi do manje prozirnosti mora. Ribolov u dragi je zabranjen.

Pročiščivać otpadnih voda u Puntu. Izgrađen je 2002. godine. Njime je bitno poboljšana čistoća i kvaliteta mora

Ipak more nije znatnije zagađeno. Marina Punat ulaže znatne napore na izgradnji infrastrukture kako bi se onečišćavanje mora bilo što manje. Dokaz tome je i da je marina u Puntu prva u Hrvatskoj koja je dobila plavu zastavu.[11][12][13] Plavu zastavu ima i najpoznatija mjesna plaža "Punta De Bilj".[14][15]

Punat je i jedno od rijetkih mjesta na otoku Krku koje ima razgranatu kanalizacijsku mrežu s čijom se izgradnjom započelo 1988. godine,[16] te se i dalje nadograđuje i širi.[17] Naročito je značajna bila izgradnja modernog pročišćivaća otpadnih voda u blizini lokaliteta Kandija južno od Punta 2002. godine.[18] Sve oborinske i otpadne vode iz kanalizacijske mreže izvode se izvan Puntarske drage čime se ona oslobađa od istih.

Lokalna Turistička zajednica svake godine organizira ekološko-edukativnu akciju "Puntarska draga, svima nama draga" tijekom koje se čiste more, dno i obala drage.[19][20][21]

Općine prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. T Galović: Osnivanje »Društva krčkih Hrvata u Zagrebu« 1936., "Općina i mjesto Punat promijenili su 1921. god. naziv u Aleksandrovo (Bonifačić 1941, 212). Takav je naziv, u čast kralja Aleksandra Karađorđevića, to mjesto zadržalo u međuratnom razdoblju da bi potom, promjenom vlasti nad otokom Krkom ime Punat bilo opet vraćeno 1943. godine (Strčić 1975, 74). Napomenimo kako je jedan od glavnih inicijatora promjene naziva Punat u Aleksandrovo bio upravo A. Bonifačić."
  2. Novo Doba, Celje "28. avg. Kraljevi namestnik je dobil iz Punta na Krku brzoiavko, da je obč. svet sklenil soglasno. da se mesto Punat i inenuje odslej Aleksandrovo."
  3. LateRooms.com, Hotel-Kanajt
  4. Dnevne novine "Novi list" nagrada za životno djelo Alojziju Ragužinu
  5. Dnevne novine "Novi list" o Ragužinu
  6. Stranice Malonogometnog kluba Punat
  7. Novi list o malonogometnom turniru
  8. Nautički portal Morsko prase o regati
  9. Turistička zajednica Kvarnera o Croatia Cupu
  10. Službene stranice marine Punat
  11. ezadar o plavim zastavama
  12. Novi list o 13.-oj plavoj zastavi marini Punat
  13. Službene stranice marine Punat o zaštiti okoliša
  14. Službene stranice programa Plava zastava o plaži Punta De Bilj
  15. Informativna stranica o Jadranskoj obali
  16. Komunalno društvo Ponikve-kronološki pothvati
  17. Općina Punat o proširenju kanalizacijske mreže
  18. Komunalno društvo Ponikve-izgradnja pročišćivaća 2002. godine
  19. Novi list o ekološkoj akciji
  20. Novi list o ekološkoj akciji
  21. Turistička zajednica Kvarnera o ekološkoj akciji

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ragužin, Alojzije: Punat 1, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.
  • Ragužin, Alojzije: Punat 2, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.
  • Lešić, Denis: Otok Krk - vodič u riječi i slici, 2003.
  • Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., ISBN 953-151-493-3
  • Ragužin, Alojzije: Lijepi Punat, knjiga 1., Krčki zbornik 38, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1997.
  • Ragužin, Alojzije: Lijepi Punat, knjiga 2., Krčki zbornik 39, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1997.
  • Kovačić, Ivan: Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1941.-1943., Povijesno društvo otoka Krka, Adamić, Krk-Rijeka, 2005.
  • Giron, Antun: Zapadna Hrvatska u Drugom svjtskom ratu, Adamić, Rijeka, 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]