Lavlji brežuljak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliki Lavlji brežuljak u blizini mjesta gdje se odvijala Bitka kod Waterlooa.

Lavlji brežuljak, Lavlji nasip ili Lavlji humak (fran. Butte du Lion, niz. Leeuw van Waterloo) je veliki umjetni stožasti brežuljak koji se nalazi u blizini mjesta gdje se odvijala Bitka kod Waterlooa, u spomen na ranjavanje nizozemskog princa Vilima II. u rame od zrna muškete. Gradnju je naredio njegov otac, nizozemski kralj Vilim I. 1820., a gradnja je završena 1826. [1]

Spomenik je osmislio kraljevski arhitekt Charles Van der Straeten, prema nalogu nizozemskog kralja Vilim I. Nadahnuće je proizašlo iz ideje inženjera Jean-Baptiste Vifquaina, koji je više razmišljao o simbolu pobjede ujedinjenih saveznika, nego o simbolu za pojedinca. Oblik spomenika ustvari svjesno podsjeća na tumul koji je dao izgraditi Gaj Julije Cezar, u čast najhrabrijeg galskog plemena koji su se zvali Belgi.

Lavlji brežuljak se gradio koristeći zemlju na kojoj se odvijala bitka kod Waterlooa, uključujući polje s imanja La Haye Sainte, gdje je boravio feldmaršal Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona. Lavlji brežuljak je visok 43 metra i ima opseg 520 metara, što znači da je obujam brežuljka 390 000 m3. Za posjetitelje ulaznica je 6 eura, za koju se može popeti na vrh do kipa lava, do kojeg vode 226 stepenica. Na vrhu je dostupan prikaz bitke i dalekozori za razgledavanje okolice. U podnožju se nalazi kružna zgrada Panorama, u kojoj se može pogledati velika slika bitke i raspored vojnika.

Na vrhu Lavljeg brežuljka se nalazi kip lava kojeg je sagradio Jean-François Van Geel (1756. - 1830.). Lav je uzet kao simbol s grba nizozemskih vladara i simbolizira hrabrost. Ispod šape lava se nalazi kugla, koja prestavlja veličanstvenu svjetsku pobjedu. Kip je težak 28 tona, visok 4,45 metara i dugačak 4,5 metara. Lijevan je u ljevaonici u Liègeu, odakle je dopremljen teretnim čamcem do Bruxellesa, a zatim teškim teretnim kolima s konjskom zapregom do Waterlooa. Postoji legenda da je kip izliven od topova koje su Francuzi ostavili. Kip je ustvari izliven od ljevanog željeza u 9 komada, koji su spojeni na samom gradilištu.

Slike[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jean-Marie Pierret: "Phonétique historique du français et notions de phonétique générale", Peeters, Louvain-la-Neuve, 1994.