Lhasa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lhasa
拉萨(kineski), ལྷ་ས་ (tibetski)
Palača Potala; pogled na grad; ulica Barkor; trg Jokhang
Palača Potala; pogled na grad; ulica Barkor; trg Jokhang
Koordinate: 29°39′N 91°07′E / 29.65°N 91.117°E / 29.65; 91.117Koordinate: 29°39′N 91°07′E / 29.65°N 91.117°E / 29.65; 91.117
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Kineska autonomna regija Tibet
Prefektura Lhasa
Vlast
 - Gradonačelnik Doje Cezhug
Površina
 - Ukupna 53 km2
Visina 3.490 m
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 1.000.098
Vremenska zona Kinesko vrijeme (UTC+8)
Službena stranica [1]
Zemljovid
Lhasa na karti Kina
Lhasa
Lhasa

Lhasa je glavni i najveći grad kineske autonomne regije Tibet. Lhasa za Tibetance ima veliko značenje kao budistički sveti grad i povijesno sjedište duhovnog vođe Tibetanaca Dalaj Lame do njegovog progonstva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Palaču Potala koja je temelj grada Lhase je 637. godine osnovao osnivač tadašnje tibetanske države Songtsän Gampo. Grad se tada zvao Rasa i bio je vjerski i politički centar Tibeta. Songtsän Gampo je osnovao nekoliko budističkih hramova koji postoje do danas. U 9. st. slabi moć Tibeta i glavni grad je preseljen iz Lhase koja je zadržala svoje značenje kao religijski centar koji još jača u 15. st. osnivanjem novih budističkih samostana.

Peti Dalaj Lama Lobsang Gyatso je 1642. preselio svoje sjedište u Lhasu koja je uz religijsko ponovo dobila političko značenje. Do 1648. je obnovljena palača Potala. Lhasa je bila vjersko sjedište i polovicu njezinog stanovištva su činili budistički svećenici. U prvoj polovici 20. st. u grad dolaze prvi europski istraživači.

1950. je Kina napala i okupirala Tibet te ga pripojila sebi. 1959. je u Lhasi počeo ustanak Tibetanaca protiv kineske vlasti koji je Kina brutalno ugušila. Nakon toga je 14. Dalaj Lama (danas živući) pobjegao iz Lhase i osnovao novo sjedište u Dharmsali u Indiji. Kinezi su sljedećih desetljeća provodili tzv. "kulturnu revoluciju" kojom su htjeli zatrti svaki ostatak tibetanske kulture i Lhasu pretvoriti u kineski grad. Dolaze i brojni kineski naseljenici, te danas Kinezi čine oko 20% stanovništva grada. Prvih godina kulturne revolucije se uništavaju i zatvaraju budistički samostani i progoni budistička vjera. Nakon 1990. se politika Kine mijenja, te se dozvoljava razvoj autonomne tibetanske kulture. Kina mnogo ulaže u gospodarski razvoj Tibeta koji gospodarski daleko zaostaje za ostatkom Kine. Lhasa u novije vrijeme postaje centar modernizacije Tibeta, posebno nakon izgradnje prve željeznice koja od Lhase vodi u ostatak Kine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Lhasa je s nadmorskom visinom 3500 m jedan od najviših gradova na svijetu. Nalazi se u himalajkoj riječnoj dolini sa svih strana okruženoj vrhuncima. Kroz grad teče rijeka Kyi koja se nedaleko od grada ulijeva u Brahmaputru (tibetski Yarlung Zangbo). U dolini Brahmaputre je smješten aerodrom grada Lhase.

Klima je hladna stepska s utjecajem monsuna. Monsunski utjecaj se ogleda u raspodjeli padalina kojih je ljeti stotinjak puta više nego zimi. Općenito ima malo padalina zbog reljefne zatvorenosti (himalajski vrhovi sprječavaju dolazak vlažnih zračnih masa).

Grad je zbog izrazito rijetke naseljenosti i nepovoljnih reljefnih uvjeta vrlo izoliran. Najvažnija veza s ostatkom svijeta je željeznička pruga Qingzang dovršena 2006. koja Lhasu povezuje s Kinom. Postoji nekoliko cesta prema Kini po kojima se dugo i teško putuje. Značajan je aerodrom Lhasa.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Tibet je daleko najnerazvijenija kineska pokrajina. S obzirom da se Kina brzo razvija, u novije vrijeme mnogo ulaže i u razvoj Tibeta. Razvija se industrija (tekstilna, prehrambena i raznih proizvoda). U okolici je razvijena poljoprivreda i stočarstvo unatoč nepovoljnih prirodnih uvjeta. Sve jače se razvija turizam.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najvažnija znamenitost u Lhasi je Potala, bivša palača Dalaj Lame koja je na listi svjetske baštine UNESCO-a. Lhasa je budistički sveti grad s brojnim hramovima i samostanima koje danas posjećuju turisti i gdje mogu doživjeti tibetansku budističku kulturu. Najvažniji samostani su Zhefeng i Drepung, a hramovi Jokhang i Zhefeng. Značajna je druga palača Dalaj Lame Norbulingka. Značajan je tradicionalni festival Shoton koji se održava u kolovozu.