Nepal

Izvor: Wikipedija

Nepal
नेपालb

(Nepal)


(Zastava)	(Grb)

Geslo: जननी जन्मभूमिष्च स्वर्गादपि गरियसि

(Sanskrit: Majka i domovina vrjednije su od nebeskog kraljevstva)

Himna: Sayaun Thunga Phool Ka

Službeni jezik:

nepalski

Glavni grad:

Kathmandu

Privremeni šef države:

Girija Prasad Koirala

Predsjednik Vlade:

Girija Prasad Koirala

Površina:
- ukupno:
- % vode:

94. po veličini
147,181 km²
2.8%

Stanovništvo:
- ukupno (2005.):
- Gustoća:

40. po veličini
27,676,457
188/km²

Neovisnost:

Ujedinjenje 1768.

Valuta:

nepalska rupija (100 paisa)

Vremenska zona:

UTC +5:45

Internetski nastavak:

.np

Pozivni broj:

+977

Nepal, država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Graniči na jugu s Indijom i na sjeveru s Kinom. Sjeverni dio Nepala zauzima Himalaja, najviši planinski lanac na svijetu, a njegov najviši vrh, 8.850 m visoki Mount Everest na granici s Kinom ujedno je i najviša točka na Zemlji. Od 18. svibnja 2006., Nepal je sekularna država. 28. prosinca 2007. privremena je vlada proglasila Nepal Demokratskom Saveznom Republikom, označivši time kraj 238 godina mnarhije.

Stanovnici Nepala pripadaju brojnim etničkim zajednicama od kojih su neke povezane s tradicionalnim kastinskim sustavom. Najbrojniji su Chetri (trad. Kšatrije, oko 16%), Brahmani (oko 13%), Magar (7%) i Tharu (6,75%). Etnički Šerpe, poznati kao vodiči alpinističkih ekspedicija čine 0.68% stanovništva. Hinduizam je najbrojnija religija (80%), slijedi Budizam (11%). Nepalskim govori oko polovice stanovnika, a služi i kao lingua franca za govornike drugih jezika.

U vrijeme britanske kolonijalne vlasti u Indiji Nepal je ostao neovisan, ali izoliran od vanjskog svijeta, plativši cijenu kroz gospodarsku nerazvijenost i zaostalost. Gospodarske reforme i djelomično otvaranje prema susjednoj Indiji u posljednjih nekoliko godina dovele su do promjena nabolje, ali izbijanje građanskog rata u kojem se marksistički pobunjenici bore protiv središnjih vlasti 1996. pogoršalo je izglede za budućnost. Glavna gospodarska djelatnost i dalje je poljoprivreda, ali raste udio uslužnih djelatnosti (turizam).

Nepalska zastava jedina je državna zastava koja nema pravokutni oblik.

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanma • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam