Ljutice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Viperidae
Trimeresurus flavomaculatus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Squamata
Podred: Serpentes
Porodica: Viperidae
Oppel, 1811.
Područje života
Potporodice
Sinonimi
* Viperae - Laurenti, 1768.
  • Viperini - Oppel, 1811.
  • Viperidae - Gray, 1825.[1]

Ljutice (Viperidae) su porodica zmija i sve su otrovnice. Oko 260 vrsta zmija iz ove porodice podijeljeno je u 35 rodova, od kojih potporodice Azemiopinae i Causinae imaju samo po jedan rod, dok se svi preostali nalaze u potporodicama pravih ljutica i jamičarki.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Zmije ove porodice žive u Americi, Afrike i Euroaziji. Bolje podnose hladnoću od većine drugih zmija, pa tako žive i na većim nadmorskim visinama kao i u pustinjama s hladnim zimama. Neke vrste može se sresti čak i sjeverno od polarnog kruga[2]. U Europi su zastupljene s devet vrsta, dok ih u Australiji, Oceaniji i na Madagaskaru uopće nema.

Opis[uredi VE | uredi]

Ovisno o vrsti, ljutice su duge od 30 cm pa do preko 2 metra. Najviše vrsta ljutica je u potporodici pravih ljutica i jamičarki. U potporodicu jamičarki su i čegrtuše, ili zvečarke. Jamičarke imaju, za razliku od pravih ljutica, jamice smještene između očiju i nosnica koje su organ za otkrivanje izvora topline u okolini. Ovaj organ im omogućuje određivanje smjera i izvora topline. Ljutice su, u pravilu, aktivne u sumrak i noću.

Tijelo ljutica je zbijeno, i djeluje masivno, a uočljiv je kratak rep i trokutasta, vidno od tijela vratom odvojena glava. Prekrivene su hrapavim, međusobno preklopljenim ljuskama. Oči ljutica imaju najčešće okomito procijepljene zjenice elipsastog oblika.

Kod većine vrsta (ovoviviparnost) jaja sazrijevaju u tijelu majke, tako da mladunci odmah, po izlasku jaja iz ženke, probijaju mekanu ovojnicu i sposobni su za samostalni život. U tom razdoblju, ženke se izlažu suncu više nego inače, što ubrzava proces sazrijevanja jaja. Ljutice se uglavnom pare svake dvije a nekad i tri godine. No, neke vrste polažu jaja (oviparnost). Broj jaja se kod tih vrsta može kretati od samo jednog, pa do oko 100.

Otrovni aparat[uredi VE | uredi]

Ljutice imaju vrlo dobro razvijen otrovni aparat. Otrovni zubi su dugački, i odgovaraju načinu lova iz zasjede. Strelovito napadaju žrtvu, i zubi moraju probiti perje ili krzno lovine, te ubrizgati u nju otrov. Kad miruje, zubi su savijeni prema natrag uz gornju stranu usta, a kad ih otvori izlaze iz nabora u nepcu i izravnavaju se okomito na gornju čeljust. Događa se, da im se zubi istupe ili čak i istrgnu. No, to nije problem, jer je zamjenski zub već u čeljusti, i vrlo brzo izbija.

Otrov[uredi VE | uredi]

Otrov ljutica je kod većine vrsta hemotoksičan, što znači da sadrži proteine koji razbijaju krvne stanice. Izazivaju unutrašnje krvarenje, naticanje, nekrozu i vrlo su bolni. Pored toga, među najdjelotvornije sastavne dijelove otrova ljutica spadaju i proteini koji sprečavaju zaustavljanje krvarenja što rezultira masivnim unutrašnjim krvarenjem i razaranjem okolnog tkiva. Krvarenje nastupa ispod kože, u nosnoj šupljini i ustima, a prije svega u probavnom sustavu i mozgu plijena. Pored toga, otrovi nekih vrsta imaju i sastojke koji djeluju na živčani sustav plijena na način, da izazovu paralizu. Ovo se odnosi prije svega na neke vrste čegrtuša.

Otrovnice u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Sve otrovnice koje se mogu sresti u Hrvatskoj su iz ove porodice. To su riđovka i njena podvrsta planinska riđovka i poskok.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. McDiarmid RW, Campbell JA, Touré T. 1999. Snake Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, vol. 1. Herpetologists' League. 511 pp. ISBN 1-893777-00-6 (series). ISBN 1-893777-01-4 (volume).
  2. "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, ISBN 953-196-088-7, naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ljutice
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Viperidae