Lug (Tomislavgrad, BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lug
Regija BiH zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Tomislavgrad
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 266

Lug je selo u općini Tomislavgrad (BiH).


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Selo se nalazi na obroncima planine Ljubuše. Kroz selo protiče rijeka Šujica koja u ljetnim mjesecima ponekad i presuši. Inače je tipična krška rijeka ponornica, koja ponire u selu Tubolja. Preko rijeke je 20. rujna 1986. sagrađen most.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 266


Povijest[uredi VE | uredi]

Spomenik žrtvama masakra na Lugu.


Godine 1768. kao naseljeno mjesto pojavljuje se selo Lug. Lug ima 5 kućanstava, 43 odraslih i 21 malodobnih od kojih su ( Mlakić,Jelić, Hrnjaković, Slipac i Tomasović). Gdje poslije ova prezimena nestaju iz sela, tj. preseljavaju se na druga područja.

Nakon sto je 10. lipnja 1807 ukinuta Poljička Republika, oko 1820. godine pa nadalje u selu se pojavljuje prezime Stanić koje je porijeklom iz sela Zvečana kraj Omiša. U selo dolazi Otac, najvjerojatnije Nikola, sa svoja tri sina koja se zovu Mate(Brko), Mijo i Jure. Nikola dovodi svoga tetkića (po majci Šoljak) kojega prima za svoga četvrtog sina,te mu daruje četvrtinu svog imanja. Zato postoje četiri plemena u koja se svrstavaju ( Antići, Mijići, Brkići i Šoljci).

1867. godine Lug ima četiri kuće Stanića i jedna kuća Križanaca.

Smatra se da je glavni razlog njihova dolaska bio Napoleonov prodor u Poljicku Republiku. Napoleonova vojska je spalila sela te pocinila masakr među stanovnicima, te su nakon toga Stanići doselili u danasnji Lug.

Nazalost, tragicna sudbina Stanića ponovila se nakon 123 godine, kad je od prvih Stanica na Lugu vec bilo mnogo potomaka. U selu je se dana 16.12.1943 dogodio masakar u kojem je stradalo 83 ljudi. Masakr su počinili Njemački vojnici i njihovi domaći saveznici. Svake godine taj dan je obilježen svetom misom na mjestu, na kojem su žitelji, većinom Luga, ali također i Kuka i Letke, stradali. Najstarija je zrtva imala preko 70 godina a najmladja tek 2 mjeseca. Vecina zrtava je bila spaljena.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Dosta stanovnika je iseljeno, većinom u Austriju i Njemačku, a ostatak je većim djelom zapošljen kao građevinski radnici u Dalmaciji Velik udio u zapošljavanju zauzima poljoprivreda i stočarstvo(Duvanjsko polje).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

DR. sc. Ilija Protuđer, koji je imao i svoju rubriku jezičnih savjeta "Pravilno govorim hrvatski" na valovima Radio Splita, nakon magistarske titule, ili hrvatski rečeno naslova, na Sveučilištu u Zadru stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika


Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva na Širokovcu
proslava na širokovcu

Selo je sudjelovalo je u financijskoj podršci izgradnje crkve Blažene Djevice Marije, kraljice Hrvata, koja je sagrađena na brežuljku zvanom Širokovac, koji se nalazi između Luga i Kuka.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Svake godine, prve nedjelje poslje blagdana Velike Gospe, u selu tj. na Širokovcu se organizira proslava posvećenja crkve BDM, kraljice hrvata. Crkva je posvećena u ljeto 2006, a posvetio ju je izaslanik Ratka Perića, biskupa Mostasko-duvanjske biskupije. Na proslavi nakon mise redovito nastupaju HKUD-a i Perica Križanac (Pega), poznati mladi guslar u tom kraju. Izdao je 2 CD-a: "Izumiranje Hrvata u BiH" i "Tragedija u hrvatskom selu Lugu". Glavni organizator radova na crkvi je bio fra Ljubo Ćutura, a financirali su, između ostalih, žitelji Mokronoga, Luga, Kuka i Sarajlija.

U selu je najzastupljenije prezime Stanić, no tu su također i Križanac, Bagarić, Kovčo, Tadić, Protuđer. Smatra se da Stanići potječu iz područja današnjeg Omiša (Hrvatska), gdje i danas postoji naselje .

Vanjske poveznice:[uredi VE | uredi]