Omiš

Omiš
Grb Omiša
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Površina
- ukupna	266,20 km2
Nadmorska visina	3 mnm
Stanovništvo (2001.)
- gradsko naselje	6.565 stan.
- Grad Omiš	15.472 stan.
Gradonačelnik	Ivan Škaričić (HDZ)
Gradsko vijeće
- predsjednik	dr. Zvonko Močić (HDZ)
- broj članova	19
Dan grada	16. svibnja
Zaštitnik	Sveti Ivan Nepomuk
Poštanski broj	21310
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Službena stranica	omis.hr
Zemljovid
Omiš Omiš na zemljovidu Hrvatske

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.Grad Omiš je jedinica lokalne samouprave na podrucju utvrdenom Zakonom o podrucjima županija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj. U sastavu Grada Omiša su naselja Blato na Cetini, Borak, Celina, Cišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kucice, Lokva Rogoznica, Marušici, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrade, Putišici, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanici, Svinišce, Trnbusi, Tugare, Zakucac, Zvecanje. Podrucja Grada Omiša obuhvaca podrucje naselja sa zapadne strane omedeno granicom Grada Omiša i Opcine Dugi Rat (granica pocima na moru zapadno od auto-kampa “Ribnjak” ide potokom prema sjeveru do Jadranske ceste, Jadranskom cestom u pravcu Omiša do spomenika Franji Kluzu, cestom prema starom selu Duce do kuce Rajka Opacka, preko istocnog dijela kuce Rajka Opacka u pravcu sjeverozapada na granicu k.o. Tugare), zatim južnom granicom k.o. Tugare skrece prema sjeveru zapadnim granicama k.o. Tugare, k.o. Dubrava, k.o. Dolac Donji do rijeke Cetine, skrece prema jugoistoku rijekom Cetinom do granice k.o. Dolac Gornji, k.o. Srijane, do zapadne granice k.o. Nova Sela, nastavlja zapadnom granicom k.o. Nova Sela do k.o. Birorine, onda ide sjevernom granicom k.o. Nova Sela, k.o. Blato do k.o. Kreševo, skrece prema jugu istocnim granicama k.o. Blato, k.o. Kostanje, k.o. Podgrade, k.o. Slime i k.o. Rogoznica do mora. Granice Grada Omiša mogu se mijenjati na nacin i po postupku koji su propisani zakonom.

Zemljopisni položaj

Omiš je gradić u srcu Dalmacije, na ušću rijeke Cetine. Nalazi se 21 kilometar jugoistočno od najvećeg dalmatinskog grada Splita, na Državnoj cesti D8. Područje Grada Omiša zauzima 266,20 km² i proteže se od Duća na zapadu do Brela na istoku. Graniči s općinama Dugi Rat, Dugopolje, Trilj, Cista Provo, Šestanovac, Zadvarje i Brela te s Gradom Splitom.

Sinaj je predio Omiša koji se nalazi uz zapadnu obalu rijeke Cetine, sve do njena ušća u Jadransko more.

Gradska naselja

Gradska naselja Omiša su: Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čisla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Nemira, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac i Zvečanje.

Povijest

Naselje na području današnjeg Omiša prvi se put spominje u povijesti pod imenom Oneum ili Onaeum, a zamire početkom 7. stoljeća. S obzirom na poziciju Omiša kao važne veze s unutrašnjošću, to nije bilo duga vijeka. Povijesno središte ondašnjeg Omiša je bilo smješteno na istočnoj obali rijeke Cetine. Samo ime "Cetina" potječe od frigijske riječi Zetna u značenju "vrata", jer je ušće Cetine sličilo na monumentalna vrata.^{[nedostaje izvor]}

Ušće Cetine i dio grada Omiša

U antičkom se razdoblju naselje Oneum vjerojatno nalazilo u zaseoku Baučićima, gdje je pronađeno mnogo antičkih ulomaka (reljefa, natpisa, nadgrobnih spomenika, svjetiljaka i novca). Najvažniji spomenici, koji se danas čuvaju u Gradskom muzeju, kameni su ulomci s rimskim natpisima. Iz teksta se zaključuje da su uklesani za vladavine rimskih careva Tiberija i Klaudija (Tiberius - A.D. 14-37; Claudius - A.D. 41-54 ), a najvjerojatnije su bili namijenjeni nekoj javnoj zgradi, spomeniku ili cesti, što govori o važnosti naselja u kojem su građeni.

Nedaleko od tog nalazišta mramorni je portret rimskog cara Tiberija i jedan veliki dio antičkog žrtvenika posvećenog rimskom caru Augustu (Augustus - 27 B.C. - 14 A.D.). Da se radilo o većem i važnijem naselju u antičko doba svjedoče i rimski grobovi, te nadgrobne stele i sarkofazi koji postoje na omiškom starom groblju.

Omiš na početku 20. stoljeća.

U Srednjem vijeku, tijekom 12. i 13. stoljeća, gradom su vladali knezovi Kačići, koji su bili na čelu omiških gusara. Omiš se tada spominje pod talijanskim imenom Almissa. Omiški gusari vodili su napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka, pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, radi gusarskih napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrstan kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine gradom Omišom.

Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine, što je bilo veoma važno za gusarenje, jer se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.

Omiški gusari koristili su brodove na vesla, tzv. Omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika Omiških strijela bio je plitki gaz, koji im je omogućavao pokretljivost, kao i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio jer je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi pokušali slijediti gusare. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je danas sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.

Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Četrnaesto stoljeće bilo je obilježeno vladavinom bribirskih knezova Šubića nad gradom. Nakon Šubića gradom vladaju: braća Horvat, koji su bili pod zaštitom bosanskog kralja Tvrtka I.; bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić; ban Ivaniš Nepilić; obitelj Matka Talovca, koja vlast nad gradom dobiva od kralja Žigmunda te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

Stara zgrada u Omišu, u glavnoj ulici Fošal

Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj Republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem je sastavu ostao do 1797. godine. U doba mletačke uprave Omiš je, zbog zaštićena položaja, bio vojničko i pomorsko naselje koje se razvijalo unutar zidina. Grad je bio zaštićen zidinama s tri strane, a sjevernu mu je stranu štitila planina. Takvo se stanje održalo sve do 19. stoljeća, a potom su zidine najvećim dijelom porušene (ostaci gradskih zidina i danas su vidljivi na pojedinim mjestima). Stanovnici Omiša su se u to vrijeme bavili uglavnom ribarstvom na ušću, nešto južnije, rijeke Neretve. Od tog su ribolova morali davati Mlečanima jednu desetinu ulova ribe, a često su se sukobljavali i s ribarima koji su na isto lovište stizali s obližnjeg otoka Brača.

Omiš, nakon propasti Venecije 1797. godine, pada pod vlast Austrije. Požunskim mirom iz 1805. godine, kojim završava rat izmedu Austrije i Francuske, Omiš zajedno s Dalmacijom dolazi pod vlast Napoleonove Francuske da bi 1813. godine ponovno pao pod vlast Austrije. U to vrijeme Omiš gubi stratešku važnost uz istovremeno slabljenje pomorstva. Zbog toga mjesto nazaduje i 1840. godine ima samo 761 stanovnika. Pod austrijskom vlašću Omiš ostaje sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.

Tek dolaskom industrije i turizma na početku 20. stoljeća Omiš počinje ponovo uzlaznu putanju u svom razvoju. O bogatoj kulturnoj baštini ovog gradića govore danas brojni spomenici kulture. Takva je, na primjer, crkva sv. Petra na Priku (na desnoj obali rijeke Cetine), koja se prvi put spominje 1074. godine, za vladanja kralja Slavca. Vrijedi spomenuti i ostatke gradskih zidova i kula na Fošalu, te srednjovjekovnu kulu Mirabella (Peovica).

Administracija i politika

Predio Priko

Omiš ima status grada i nalazi se u sastavu Splitsko-dalmatinske županije. Sjedište gradske uprave u Omišu smješteno je na Trgu Kralja Tomislava 3.

Gradonačelnik Grada Omiša je prof. Ivan Škaričić (HDZ), dok je Predsjednik Gradskog vijeća njegov stranački kolega dr. Zvonko Močić.

Gospodarstvo

• Cetina, tvornica tjestenine
• Galeb, tvornica rublja
• tvornica "Omial"
• tiskara "Franjo Kluz"
• nekoliko hotela, apartmani i kuće za odmor

Demografija

Popis 2001.

Godine 2001. Grad Omiš brojao je 15.472 stanovnika, a samo gradsko naselje 6.565 stanovnika.

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Omiš

Poznati Omišani i Omišanke

Ivica Križanac, bivši nogometni reprezentativac

• fra Karlo Balić - franjevac i znanstvenik
• Ante Baučić - direktor hrvatske brodogradnje
• Ivo Baučić - demograf, direktor instituta za migracije Zagreb
• Ivan Bekavac - publicist
• Mate Bilić, nogometaš
• Žarko Domljan - prvi predsjednik Sabora RH
• Mila Gojsalić - mučenica
• Kažimir Hraste - slikar
• Jure Kaštelan - pjesnik, akademik i profesor
• Josip Kekez - kroatist i filolog
• Ante Klarić - pučki pravobranitelj RH
• Joko Knežević - slikar i kipar
• Ruta Knežević - kostimograf
• Branko Kovačević - slikar
• Ivica Križanac - nogometaš
• Ivan Kuvačić - sociolog
• Nikola Kuvačić - ekonomist, profesor na veleučilištu u Splitu
• Anđelko Marušić "Ferata" - legendarni nogometaš Hajduka
• Božo Mimica - književnik i publicist, pročelnik za kulturu Grada Rijeke
• Neven Mimica - potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske
• Sergije Mimica - redatelj
• Vatroslav Mimica - filmski scenarist, producent i redatelj
• Gertruda Munitić - operna pjevačica
• Anđelko Novaković - pjesnik i publicist, tajnik DHK
• Josip Pupačić - pjesnik
• Davorin Rudolf - znanstvenik i političar
• Milovan Stanić - slikar
• Vera Stanić-Pivčević - saborska zastupnica
• Dinko Štambak - književnik
• Ksenija Urličić - poznata urednica na HRT-u
• msgr. Mate Uzinić - dubrovački biskup
• Nadan Vidošević - predsjednik HGK i direktor Kraša

Kultura

Festival dalmatinskih klapa Omiš

• Festival dalmatinskih klapa
• Gradski muzej
• Centar za kulturu Omiš
• Glazbena škola
• Gradski zbor
• Gradska knjižnica
• klapa "Omiš"
• klapa "Smilje"
• klapa "Puntari"
• klapa "Roko"
• Udruga za očuvanje hrvatskog folklora Omiš
• Udruga Male žice

Šport

• boćarski klub "Gorčina"
• vaterpolski klub "Omiš"
• nogometni klub "Omiš"
• judo klub "Omiš"
• košarkaški klub "Galeb"
• atletski klub "Omiš"
• karate kick-boxing klub "Ante Stanić"
• ženski košarkaški klub "Studenac"
• športska udruga malog nogometa Omiš
• rafting klub "Cetina"
• klub daljinskog plivanja "Gusar" Omiš
• šahovski klub "Omiš"
• Ronilački centar Ruskamen- Lokva Rogoznica
• auto klub- "AK Oneum Omiš"

Obrazovanje

Osnovne škole

• OŠ Josip Pupačić

Srednje škole

• SŠ Jure Kaštelan

Znamenitosti

Utvrda Mirabella

• utvrda Mirabella (Peovica)
• utvrda Fortica (Stari Grad)
• župska crkva sv. Mihovila
• crkva sv. Duha
• crkva sv. Roka
• crkva Sv. Luke
• crkva Uznesenja BDM
• crkva Gospe od Karmela (Fratri)
• crkva sv. Petra na Priku
• ostaci staroga Groblja
• ostaci crkve sv. Barbare (Brzet)

Gradovi prijatelji

• Zagorje ob Savi, Slovenija
• Štifilić, Italija
• Nepomuk, Češka republika
• Havirov, Češka republika
• Bol, Hrvatska
• Rjazanj, Rusija
• Diksmuide, Belgija

Religija

Crkva svetog Mihovila

Na području Omiša postoje dvije župe: Župa sv. Mihovila arhanđela i župa sv. Petra apostola. Svetac zaštitnik je Sv. Ivan Nepomuk, čiji se dan slavi 16. svibnja kao dan Grada.

U župa sv Petra Apostola na Priku sveci zaštitnici su sv. Petar i sv. Leopold Bogdan Mandić (župska crkva u izgradnji, nazvana titularno Gospa od Zdravlja). Blagdan župe i veliko pučko slavlje je sv. Petar, koji se 29. lipnja slavi ispred istoimene ranokršćanske crkve.

• Crkva Male Gospe Zakučac
• Crkva Gospe od Pišćeta s grobljem

Blagdan Male Gospe slavi se svetom misom kod kapelice na Potoku. U selu Zakučac pred dovršetkom je izgradnja svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića, čiji su roditelji podrijetlom iz tog kraja.

Na području Omiša postoji i Franjevački samostan Gospe od Karmela, s istoimenom crkvom koju su izgradili franjevci predvođeni fra Stipom Vrljićem 1785. godine, bježeći pred Turcima. Sada se tu nalazi starački dom za fratre i biblioteka. Blagdani samostana su sv. Ante 13. lipnja i Gospa od Karmela.

Događanja

• Omiški plivački maraton
• Ludi skokovi, zabavna manifestacija koja se održava ljeti
• Omiški gitarski festival

Vanjske poveznice

• Grad Omiš
• Turistička zajednica Omiša
• Portal grada Omiša
• Festval dalmatinskih klapa Omiš
• Narodna knjižnica Omiš
• Mjesna samouprava
• Neslužbeni internet portal grada Omiša (engl.)
• Istraživanje povijesnog Omiškog gusarskog broda "Omiška strijela-Sagitta"
• Turistički portal Omiša i Omiške rivijere
• Astronomsko društvo Omiš

Škole

• OŠ Josip Pupačić
• SŠ Jure Kaštelan