Mestre

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mestre
Mestre
Država Flag of Italy.svg Italija
Stanovništvo 170,000
Mestre na karti Venecijanska laguna
Mestre
Mestre
Mestre na karti Venecijanske lagune

Mestre je grad u Venetu, u sjevernoj Italiji, i jedna od velikih župa ( frazione) grada Venecije. Smješten je na kopnu, zajedno sa susjednim župama Marghera, Chirignago, Favaro Veneto i Zelarino. U Mestrima živi oko 170,000 stanovnika.

Grad je povezan s Venecijom velikim željezničkim i cestovnim mostom, zvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveći grad u Italiji koji nema status autonomne Comune (grada).

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema legendi, Mestre je osnovao Mesteles, pratilac antičkog junaka Antenora, bjegunca iz Troje koji je osnovao Padovu. Stvarno porijeklo naselja nije baš potpuno jasno, zna se da je rimski oppidum (tvrđava) bila na području Mestra, kao i to da je srušena za Atile, kao i to daje vjerojatno obnovljena u 10. stoljeću.

Prvi pisani spomen na Mestre, je u carskoj diplomi, kojom je car Oton III., darovao Rambaldu, grofu od Trevisa, zemlje na području pod nazivom Mestre. 1152 godine, Papa Eugen III. svojom bulom (poveljom) priznaje biskupa od Trevisa kao nominalnog gospodara Mestra, u istom dokumentu navodi se postojanje Crkve Svetog Lovre, Kastel i Luka. 1257 godine biskupa je tu privilegiju ustupio Albericu da Romanu.

Od brzog ekonomskog rasta Venecije, naročito je profitirala luka u Mestrima, koja je bila prirodna veza Venecije sa kopnom.

1274. godine, izgorio je kaštel u Mestrima, tako da su se njegovi stanovnici preselili u obližnji Castelnuovo (Novi kaštel). Od starog kaštela danas nema nikakvih tragova.

Velikaška porodica Scaliger iz Verone zauzela je Mestre i susjedni Treviso 1323. godine. Mlečani, bojeći se širenja veronske vlasti na ozemlju u svojoj neposrednoj blizini, nanovo su osvojili Mestre 29. rujna 1337 godine. Ubrzo po ponovnoj uspostavi svoje vlasti, izgradili su umjetni kanal kako bi si olakšali prijevoz robe i ljudi.

Venecijanska dominacija nad Mestrima okončana je 16. srpnja 1797. godine. 1808. godine, građani Mestra, u skladu s tekovinama francuske revolucije, organizirali su se kao slobodna komuna.

Nakon toga grad je došao prvo pod austrijsku a potom pod talijansku vlast. Status grada Mestre su dobile tek 1923. No nakon svega tri godine, kraljevskim ukazom Mestre su, uz neke druge susjedne gradove: Chirignago, Zelarino i Favaro Veneto pripojene gradu Veneciji.

Tijekom 1960-ih i 1970-ih, Mestre su doživjele veliki porast stanovništva, jer su se u gradu i okolici (Marghera) ubrzano gradili veliki industrijski pogoni.

Gradske znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Katedrala Sv. Lovre (17. stoljeće)
  • Palazzo da Re
  • Torre dell'Orologio (Toranj sa satom, iz 1108)
  • Palazzo podestarile (Palača podeste)
  • Provvedaria
  • Orto Botanico Locatelli, mali botanički vrt

Strani konzulati[uredi VE | uredi]

U Mestrima rade sljedeći konzulati:


Vajske poveznice[uredi VE | uredi]