Republika Makedonija

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno s Makedonija)

"Makedonija" preusmjerava ovdje. Za druga značenja, vidi Makedonija (razdvojba).

Republika Makedonija
Република Македонија


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Smrt ili sloboda

Himna: Danas nad Makedonijom

Službeni jezik:

makedonski, albanski ¹⁾

Glavni grad:

Skoplje

Predsjednik:

Branko Crvenkovski

Predsjednik Vlade:

Nikola Gruevski

Površina:
- ukupno:
- % vode:

145. po veličini
25.713 km²
1,9%

Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća:

140. po veličini
2.022.547
81/km²

Neovisnost:

Od SFRJ
8. rujna 1991.

BDP (PKM)
- ukupno :
- po stanovniku :

procjena 2005.
15.78 milijardi $ (121.)
7,645 $ (80.);

Valuta:

makedonski denar (100 denija)

Vremenska zona:

UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak:

.mk

Pozivni broj:

389

¹⁾ Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni. Takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr.

Republika Makedonija je država na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči sa Bugarskom na istoku, Albanijom na zapadu, Grčkom na jugu te Srbijom i Kosovom na sjeveru.

Sadržaj

1 Politika
2 Povijest Makedonije
- 2.1 Republika Makedonija 1963-1989
- 2.2 Republika Makedonija 1989-2004
3 Zemljopis Makedonije
4 Stanovništvo
5 Kultura
6 Promet
7 Reference
8 Vanjske poveznice

[uredi] Politika

Glavni članak: Politika Makedonije

Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Repubublike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

Republika Makedonija je članica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993.^[1]^[2] pod imenom Bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM) (na engleskom former Yugoslav Republic of Macedonia, FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 123 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.

[uredi] Povijest Makedonije

[uredi] Republika Makedonija 1963-1989

Detaljniji članak o ovoj temi: SR Makedonija

[uredi] Republika Makedonija 1989-2004

Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je Nikola Kljušev.

Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.

Godine 1992. srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.

Godine 1994. građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u Sobranju Republike. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata Ljubču Georgievskog.

Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.

Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 općine i Grad Skopje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.

Godine 1998. održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubčo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.

Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).

Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vastrenog oružja.

Tijekom 2001. godine došlo je do oružanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u Ustav Republike Makedonije.

Godine 2002. održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.

Godine 2004., zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci su učestvovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Saško Kedev (VMRO-DPMNE).

[uredi] Zemljopis Makedonije

Karta Makedonije

Republika Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.

[uredi] Reljef

U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline: zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i istočna Makedonija.

Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:

Pološka i Prespanska kotlina su najveće.

Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):

Istočna Makedonija niža je od zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.

Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

[uredi] Klima, tlo, vegetacija

U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.

Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.

Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).

Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.

[uredi] Nacionalni parkovi

[uredi] Vode

Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.

Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.

[uredi] Stanovništvo

Posljednji popis stanovništva Makedonije izvršen je 2002. godine^[3]. Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:^[4]^[5]

godina popisa	ukupno stanovnika	Makedonci	Albanci	Turci	Srbi	Romi	Bošnjaci	Vlasi	Ostali
2002.	2.022.547	1.297.981 (64,2%)	509.083 (25,2%)	77.959 (3,9%)	35.939 (1,8%)	53.879 (2,7%)	17.018 (0,8%)	9.695 (0,5%)	20.993 (1,0%)
1994.	1.945.932	1.288.330 (66,6%)	441.104 (22,7%)	78.019 (4,0%)	40.228 (2,1%)	43.707 (2,2%)	6.829 (0,4%)	8.601 (0,4%)	31.480 (1,6%)
1991.	2.033.964	1.328.187 (65,3%)	441.987 (21,7%)	77.080 (3,8%)	42.775 (2,1%)	52.103 (2,6%)	/	7.764 (0,4%)	84.068 (4,1%)
1981.	1.909.136	1.279.323 (67,0%)	377.208 (19,8%)	86.591 (4,5%)	44.468 (2,3%)	43.125 (2,3%)	/	6.384 (0,3%)	72.037 (3,8%)
1971.	1.647.308	1.142.375 (69,3%)	279.871 (17,0%)	108.552 (6,6%)	46.465 (2,8%)	24.505 (1,5%)	/	7.190 (0,4%)	38.350 (2,3%)
1961.	1.406.003	1.000.854 (71,2%)	183.108 (13,0%)	131.484 (9,4%)	42.728 (3,0%)	20.606 (1,5%)	/	8.046 (0,6%)	19.177 (1,4%)
1953.	1.304.514	860.699 (66,0%)	162.524 (12,5%)	203.938 (15,6%)	35.112 (2,7%)	20.462 (1,6%)	/	8.668 (0,7%)	13.111 (1,0%)

[uredi] Kultura

Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenome, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.

[uredi] Promet

Promet Makedonije

[uredi] Reference

↑ Popis članica Ujedinjenih naroda (engleski).
↑ Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 47/225 (1993) (engleski).
↑ Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (makedonski, engleski).
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Makedoniji, 2002 - Knjiga XIII, Skopje, svibanj 2005. (makedonski, engleski). Državni zavod za statistiku RM.
↑ Macedonia FAQ website. The Population Profile of the Republic of Macedonia (engleski).

[uredi] Vanjske poveznice

Ured predsjednika
Makedonski parlament
Izbori
Makedonska Vlada
Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)

Portal:Europa

CEFTA

Albanija • Crna Gora • Bosna i Hercegovina • Hrvatska • Kosovo • Makedonija • Moldavija • Srbija

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Djelomično priznate države:

Kosovo

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.