Metalno doba

Izvor: Wikipedija

Metalno doba je razdoblje ljudske povijest u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe

Sadržaj

1 Periodizacija
- 1.1 Arheološki nalazi
2 Osobitosti
3 Poveznice
4 Vanjske poveznice

[uredi] Periodizacija

Bakreno doba ili eneolitik - razdoblje u kojem se još upotrebljavaju predmeti od obrađenog kamena, ali sve više prodire upotreba bakra; o.3500.g.pr.Kr. - o.2200.g.pr.Kr.
Brončano doba - Razdoblje u kojem se predmeti izrađuju od bronce; o.2200.g.pr.Kr. - o.1200.g.pr.Kr.
Željezno doba - razdoblje u kojem se predmeti izražuju od željeza; od o.1200.g.pr.Kr

[uredi] Arheološki nalazi

Zanimljivo je vidjeti i znati starost prvih predmeta od nekog metala kroz povijest i regije:

9000 pr.Kr.- kovani bakar, srednja Azija
5000 pr.Kr.- zlato, bakar, Europa
4000 pr.Kr.- bronca, Bliski istok
2300 pr.Kr.- bronca, Europa
1500 pr.Kr.- željezo, zapadna Azija
1000 pr.Kr.- željezo, Europa

[uredi] Osobitosti

Nakon mlađeg kamenog doba (neolita) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. bakreno doba – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba. Zlato i bakar bili su prvi metali otkriveni još u neolitu. Ovi metali nalaze se u rijekama, stijenama i na površini zemlje. Vjerovatno je pračovjek, sasvim slučajno, naložio vatru te je u ohlađenom pepelu pronašao grumuljice metala. Stanovnici Male Azije su u 6. milenijumu prije Krista prvi savladali vještinu izdvanja metala iz rude. Zidali su peći od gline visoke oko dva metra, u kojima su topili rudu i pravili kalupe koji su služili za oblikovanje istopljenog metala. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju početak razvoja metalurgije. Sječiva od bakra su se lako krivila i tupila jer je bakar mekan metal, tako da se i dalje najviše koristilo oružje od kamena.

Vještina pravljenja bronce pojavila se na srednjem istoku oko 3000 pr. Kr. i odatle je prešla u Europu. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr. Kr. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi legure bakra i kositra = bronce. Legura bronze pravi se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se omjer pokazao najboljim pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Brojni rudnici bakra i kositra iz brončanog doba u raznim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali tu vještinu. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih izuma: kotača i lončarskog kola. Od bronce radi se razno oruđe (npr. srpovi), ali sve više i oružje (vrhovi strijela i koplja, mačevi i bodeži), jer se pored zemljoradnika i ratara javlja i treće zanimanje – ratnik. Radi obrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuje kamenim suhozidom. Ta utvrđena naselja na brežuljku nazivamo citadelama (gradinama).

Željezno doba se nastavlja na brončano, a početak i trajanje je različito na različitim područjima. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij. U Egiptu tragovi uporabe željeza datiraju iz 4. milenija pr. Kr., a do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300 pr. Kr. U Mezopotamiji široka primjena željeza počinje oko 1000 pr. Kr.

Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prethistorije, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.