Kositar

Izvor: Wikipedija

Kositar
[Kr] 4d10 5s2 5p2 50 Sn Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Kositar, Sn, 50
Kemijska skupina	slabi metali
Grupa, perioda, Blok	14, 5, d
Izgled	{{{izgled}}}
Gustoća1	7265 kg/m3
Tvrdoća	?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1
Talište	{{{taliste}}} °C
Vrelište3	{{{vreliste}}} °C
Toplina taljenja	{{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1
Toplina isparivanja	{{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	118.710(7)
Elektronska konfiguracija	[Kr] 4d10 5s2 5p2

Kositar je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Sn, atomski (redni) broj mu je 50, a atomska masa mu iznosi 118.710(7).

Kositar je poznat od davnih vremena (~ 2000. godine prije Krista). Rimljani su ga zvali stagnum od čega je nastao latinski naziv stannum. Naziv kositar dolazi od grčkog naziva za mineral kasiterit (SnO2) - kassiteros. To je srebrno bijeli, mekani, elastični metal čija se izložena površina prevuče zaštitnim oksidnim filmom. Stabilan na zraku i u vodi. Topljiv je u kiselinama i lužinama. Organski spojevi kositra mogu biti jako toksični.

Na temperaturama nižim od 13°C metalne veze između atoma kositra prelaze u kovalentne dok se na još nižim temperaturama kositar spontano pretvara u fini prah. Ova pojava se naziva kositrena kuga.

Nedovršeni članak Kositar koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.