Mramor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Mramor. Za druga značenja, pogledajte Mramor (razdvojba).
Mramor
Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora

Mramor (latinski marmor < iz grčkog) je zransto-kristalični vapnenac s primjesama, nastao metamorfozom karbonatnih prolita (sedimentnih stijena vapnenaca i dolomita) pri uvjetima povišene temperature i litostatskog tlaka.

Osobine i rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Čisti mramor snježnobijele je boje, primjese metalnih oksida daju mu žutu, smeđu ili crvenkastu boju, grafit, ugljen i bitumen sivu ili crnu, a klorit zelenkastu boju.

Ako se po mramornim pločicama (prirodnim) prolije klorovodična kiselina razvija se ugljikov(IV) oksid.

Mramor je metamorfna stijena, zrnate (granoblastične) strukture i homogene teksture, koja sadrži kalcit i/ili dolomit, a od primarnih nečistoća u sedimentu nastaju metamorfni minerali (fosferit, pirokseni, tinjci). Škriljavi varijaritet mramora bogat filosilikatima naziva se cipolin.

Od mramora u antici načinjena su najljepša kiparska djela i najznačajnije građevine antike. Skulpture su nastale od čuvenog mramora s grčkog otoka Parosa i brda Pentelikona.

Najpoznatiji i cijenjen je mramor iz Carrare u Italiji od kojeg je izrađen i Michelangelov David.

Cipollino je povijesno utemeljeni naziv za dekorativne vrste mramora i drugih sličnih stijena.


U Hrvatskoj mramora ima u okolici Sinja, dok se hvarskim i bračkim mramorom naziva vrlo kvalitetna vrsta sitnozrnatoga rudistnoga vapnenca koji se mnogo upotrebljava u građevinarstvu.
Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".

Upotreba[uredi VE | uredi]

Mramor se može lako rezati, obrađivati i polirati zbog toga se odavna upotrebljava u kiparstvu i graditeljstvu.

U likovnoj umjetnosti je cijenjen zbog svoje mliječne boje, poluprozirnosti i toploti koja podsjeća na ljudski dodir.

Umjetni mramor, koji se proizvodi od finoga bijeloga gipsa, pigmenata i ljepila, prema mehaničkom trošenju i djelovanju kiselina otporniji je od prirodnoga.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Mramor.