Teodorikov mauzolej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ranokršćanski spomenici u Ravenni

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Flag of Italy.svg Italija


Ravenna na karti Italija
Ravenna
Ravenna
Lokacija Ravenne u Italiji
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO
Teodorikov mauzolej 1978. god.

Teodorikov mauzolej (talijanski: Mausoleo di Teodorico) je monumentalni spomenik u okolici Ravenne (italija) koji je izgradio Teodorik Veliki, Ostrogotski vladar, kao svoju grobnicu 520. godine. Ova dvokatna građevina okruglog tlocrta, sagrađena od velikih blokova istarskog kamena[1], predstavlja jedinstveno i neponovljivo arhitektonsko dostignuće.

Teodorikov mauzolej je zajedno sa sedam drugih spomenika upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Prema procjeni ICOMOS-a "poseban značaj mauzoleja je u njegovim gotskim dekoracijama koje se razlikuju od rimske i bizantske umjetnosti tog razdoblja" i u činjenici da je to "jedini primjer grobnice barbarskog kralja iz tog razdoblja."

Koordinate: 44°25′30″N 12°12′33″E / 44.425°N 12.20917°E / 44.425; 12.20917

Odlike[uredi VE | uredi]

Dekagonalna građevina je napravljena od istarskog kamena i podijeljena je na dva kata, donji širi i gornji uži. Kamena kupola je napravljena od jednog jedinog, 300 tona teškog i 1 metar debelog, istarskog kamena promjera 10 metara, vjerojatno jednim od najvećih monolita na svijetu koji sačinjavaju kupolu[2]. Vanjski zidne plohe su joj raščlanjene plitkim nišama na katu i dubljim u prizemlju. Na prednjoj strani je uklesana duboka niša koja uokviruje ulaz u prostoriju koja je služila za crkvene obrede, dok za gornji kat vode stube. U sredini svetišta je jedna porfirna škrinja u obliku kade bez poklopca, u kojoj ne navodno bio pokopan Teodorik. Njegovi ostaci su uklonjeni za vrijeme Bizantske vladavine, kada je mauzolej pretvoren u kršćanski oratorij Sta Maria della Rotonda ("Gospe od Rotunde").

U kasnom 19. stoljeću je porozno tlo, u kojem je mauzolej tonuo, isušeno i otkopano.

Bilješke i izvori[uredi VE | uredi]

  1. Istra je tada bila dio Ostrogotskog kraljevstva
  2. Još uvijek je misterij kako je ovaj monolitni kamen transportiran iz Istre, te se vjeruje da je ova kupola simbol vojne moći Ostrogota.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Teodorikov mauzolej