Sinj
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Površina | |
| - ukupna | 181,00 km2 |
| Nadmorska visina[1] | 327 mnm |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 25.373 stan. |
| - ukupna gustoća | 140 stan./km2 |
| Gradonačelnik | Ivica Glavan |
| Gradska naselja | Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac Sinjski, Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci, Zelovo |
| Dan grada | 15. kolovoza |
| Zaštitnik | Gospa Sinjska |
| Poštanski broj | 21230 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
| Službena stranica | sinj.hr |
| Karta | |
  Sinj
Sinj na karti Hrvatske
|
|
Sinj je grad u Hrvatskoj, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Središte je Sinjske, a samim time i Cetinske krajine. Prema popisu iz 2001. godine, grad broji 25.373 stanovnika.
Sinj je u Hrvatskoj i šire prepoznatljiv po Sinjskoj alci, viteškoj igri koja se u Sinju održava od početka 18. stoljeća, u znak pobjede nad turskim osvajačima.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Položaj
Sinj je grad u Dalmatinskoj zagori, koji leži na sjeverozapadnom rubu Sinjskoga polja. Nalazi se na 320 m nadmorske visine, a okružen je planinama Dinarom (1831 m), Kamešnicom (1809 m) i Svilajom (1509 m) te brdima Visokom (650 m) i Plišivicom (986 m). Udaljen je 40 km od Splita. Od Jadrana ga razdvaja planina Mosor (1339m). Središte je Sinjske i Cetinske krajine.
[uredi] Klima
Sinj ima kontinentalnu klimu. Zime su oštre i hladne, posebno jutra, kada se temperatura zna spustiti ispod -10 stupnjeva. Ljeta su vruća, dijelom i zbog toga što se grad nalazi u kotlini.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Popis 2001.
Hrvati predstavljaju većinsko stanovništvo grada Sinja prema službenom popisu iz 2001. godine.
[uredi] Popis 1991.
Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Sinj
Narodnosni sastav stanovništva prijeratne općine Sinj:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | ostali |
|---|---|---|---|---|
| 1991. | 60.210 | 55.789 | 2.785 | 1.636 |
| 1981. | 59.298 | 53.125 | 2.758 | 3.415 |
| 1971. | 56.933 | 52.648 | 3.566 | 719 |
Narodnosni sastav stanovništva naseljenog mjesta (grada) Sinja:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | ostali |
|---|---|---|---|---|
| 1991. | 11.378 | 10.429 | 251 | 698 |
| 1981. | 8.711 | 7.647 | 196 | 868 |
| 1971. | 6.563 | 6.093 | 261 | 209 |
Po novom ustroju općina u RH općina Sinj se drastično smanjila, jer su iz njenog sastava proizašle druge općine: Vrlika, Hrvace, Otok, Dicmo itd.
[uredi] Uprava
Gradonačelnik Sinja je prof. Ivica Glavan iz redova Nezavisne liste dr. Jadrijevića
[uredi] Povijest
[uredi] Antika
Ovo je područje naseljeno još od neolitika, a u antičko su doba u njegovoj blizini bila dva važna lokaliteta, rimski grad Colonia Claudia Aequum u današnjem selu Čitluku, kojega je, vjerojatno, osnovao car August kao oppidum civium Romanorum. Među raznim spomenicima tu su otkriveni glasoviti kip Hekate (Dijane) i Heraklova glava, koji se čuvaju u arheološkoj zbirci franjevačkoga samostana. Zanimljivo je da se u tome gradu rodio rimski vojskovođa Sekst Minucije Faustin, koji je ugušio ustanak Židova i 135. godine razorio Jeruzalem. Na najjužnijem rubu Sinjskoga polja leži pak gradić Trilj, prozvan po negdašnjome Tiluriumu (i Pons Tilurii), koji se nalazio na mjestu današnjega Garduna, neko vrijeme sjedištu rimske VII. legije, a potom pomoćnih postrojba.
[uredi] Doseljavanje Hrvata
Nije poznato kad su se Hrvati točno doselili u Cetinsku krajinu, ali bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet iz 10. stoljeća, u poznatome djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom) među hrvatskim upravnim jedinicama navodi i Cetinsku županiju.
Ispod stare se tvrđave vremenom razvilo naselje koje se u spomenicima spominje i kao Cetina, po obližnjoj rijeci, ali se poslije na nj potpuno prenijelo ime staroga grada, Sinja, kako je ostalo do danas. Grad Sinj bio je od konca 13 stoljeća u rukama moćnih bribirskih knezova Šubića, a sredinom 14. stoljeća potpada pod vlast Nelipića.
[uredi] Osmanska vlast
Godine 1516., kako se čini, definitivno ga osvajaju Turci. S vremenom je izgubio nekadašnju važnost te se pretvorio u gradić na putu koji je iz Bosne vodio na more. Povratkom vlasti Mletačke Republike 1648. godine na Klis, Sinj zadobiva staru važnost jer stječe ulogu posljednje turske predstraže prema mletačkim posjedima. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja oslobađanja od turske vlasti, napokon 25. rujna 1686. novi providur Girolamo Cornaro s oko 7000 boraca zauzima sinjsku tvrđavu.
[uredi] Mletačka vlast i bitka pod Sinjem
Zbog loših uvjeta i stalnog turskog zuluma za vrijeme njihove vlasti, osulo se domicilno stanovništvo, te mletačke vlasti nastoje primamiti stanovništvo iz zapadne Bosne i Hercegovine, što im i uspijeva. Najmasovnija se seoba zbila 1687. godine, pod vodstvom franjevaca iz samostana Rame.
U kolovozu 1715. godine Turci pokušavaju ponovno zavladati Sinjem te ga drže pod dugotrajnom opsadom. O događajima iz tog vremena postoji svjedočanstvo u pisanom obliku na talijanskom jeziku, tzv. "Dnevnik opsade Sinja". Prema njemu, tog kolovoza 1715. godine, hrabri puk Sinja i Cetinske krajine ispisao je najslavnije stranice svoje povijesti. Nakon teške opsade, u noći između 14. i 15. kolovoza, Turci su odustali te su bijegom u Livno potražili sigurnost. Za sobom su ostavili oko 10.000 poginulih i golem ratni plijen.
Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika svo vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje - godine 1715.). U čast veličanstvene pobjede nad Turcima, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao Sinjska alka.
Požarevačkim mirom iz 1718. godine cijela se Cetinska krajina s Podinarjem našla kao cjelina i konačno raskrstila s Turcima. Od tada pa sve do 1797. godine, tj. do propasti Mletačke Republike, ostaje pod mletačkom upravom. Razdoblje mletačke vlasti smatra se periodom bezperspektivnosti, iako se zahvaljujući pojačanom prometu i trgovini s Bosnom grad počeo polako gospodarski razvijati. Iz stare i za život neprikladne tvrđave naselje se premješta na ravnicu ispod Kamička do Žankove glavice. Tu se grade crkva, samostan i prve stambene trgovačke kuće.
[uredi] Austrija i Napoleon
Sporazumom Napoleona i Austrije 17. listopada 1797. godine preko noći je ukinuta Mletačka Republika i njezini posjedi. Napoleon je prepustio mletačke posjede Austriji i već u srpnju iste godine stižu prve austrijske trupe u Cetinsku krajinu. Time je počela prva austrijska okupacija Dalmacije, koja će potrajati osam godina. Iznesene narodne zahtjeve da se Dalmacija združi s Hrvatskom, austrijski dvor nije htio uvažiti. Godine 1798. uvedena je prva osnovna škola u Sinju.
Porazom u bitki kod Austerlitza 1805. godine, Austrija je prisiljena predati Napoleonu sve bivše mletačke posjede, pa tako i Cetinska krajina na samom početku 1806. dobiva novog gospodara. Započelo je burno i značajno razdoblje francuske vladavine koje će potrajati sedam godina. Francuska uprava gdje god može ukida davanja državnih potpora te tako ukida i potporu Sinjskoj alki. Poslije Napoleonova poraza u Rusiji i kod Leipziga 1813. godine, austrijska vojska ponovo zauzima Dalmaciju pa tako i Sinj. Ta će vladavina potrajati do 1918. godine. Da upozna novostečene posjede, austrijski car Franjo II. upriličuje 1818. godine svoj put po Dalmaciji. Tom prigodom posjećuje i Sinj. Sinjani koristeći prigodu upriličuju trčanje Alke koja se toliko svidjela Franji II. da joj je odredio stalnu godišnju pomoć.
Godine 1854. u Sinju je otvorena prva javna gimnazija u Dalmaciji s hrvatskim kao nastavnim jezikom. Radi povoljnog strateškog položaja Sinj postaje značajno vojno središte u Dalmaciji. Krajem 19. stoljeća gospodarskim jačanjem grada, koje se zasniva na trgovini s bližom i daljom okolicom, grad se povezuje željeznicom sa Splitom, a mostovima preko Cetine s ostalim krajevima krajine i Bosnom. Godine 1898. grad pogađa veliki potres, koji nanosi značajnu štetu. Godine 1914. grad dobija kvalitetnu opskrbu pitkom vodom s izvora Kosinac. Iste godine počinje Prvi svjetski rat, koji uzima znatne žrtve u Cetinskoj krajini.
[uredi] Sinj u Kraljevini SHS
Porazom Austrije u ratu stvara se nova državna zajednica 1918. godine, Kraljevina SHS. Nova država pod prevlašću dinastije Karađorđevića nije ni izdaleka ispunila narodna očekivanja. Kada je 1928. godine izvršen atentat na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu, u Sinju je odgođeno trčanje Alke. Alkari su s momcima pošli na sprovod ubijenoga predsjednika HSS-a u Zagreb. U razdoblju izmedju dva rata u samoj varoši Sinju razvija se vrlo živ i bogat kulturni život. Osnivaju se dvije amaterske kazališne skupine, pjevački zborovi s većim brojem članova, dvije limene glazbe te filharmonijski orkestar, a kroz realnu i klasičnu gimnaziju odgaja se veliki broj domaćih intelektualaca. Zbog ljubavi za konjički sport i radi poticanja razvoja konjarstva u Cetinskoj se krajini organiziraju svake godine konjičke utrke.
[uredi] Gospodarstvo
U procesu nastajanja je gospodarska zona Kukuzovac.[2]
Središte grada poznato je po velikom broju kafića, cca 100, što je svojevrstan rekord u odnosu na broj stanovnika.
[uredi] Poznate osobe
- Tadija Anušić, narodni heroj
- Mirko Božić, književnik
- Vice Buljan, narodni heroj
- Anđeo Dalla Costa, svećenik i pravnik
- Mladen Delić, sportski novinar
- Ivan Filipović Grčić, svećenik i književnik
- Marko Grčić, književnik
- Stjepan Gunjača, arheolog i povjesničar
- Nikola Jerkan, nogometaš
- Šime Jurić, filolog
- fra Rafo Kalinić, mučenik u Drugom svjetskom ratu
- fra Petar Knežević, pjesnik i skladatelj
- Siniša Labrović, konceptualni umjetnik
- Bore Lee, samouki glumac i redatelj
- Leo Lemešić, nogometaš
- Ivan Lovrić, književnik
- Nina Lovrić, slikarica
- fra Ivan Marković, književnik
- fra Josip Olujić, paleontolog
- Vedran Runje, nogometni vratar
- Goran Sablić, nogometaš
- fra Josip Ante Soldo, znanstvenik
- Miko Tripalo, političar, sudionik Hrvatskog proljeća
- fra Pavao Vučković, graditelj crkve i samostana, legendarni zapovjednik obrane Sinja
- Slaven Zambata, nogometaš
- Dušan Žanko, povjesničar
- Dražen Žanko, pjevač
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Sinjska alka
Detaljniji članak o ovoj temi: Sinjska alka
Sinjska alka je naziv viteške igre koja se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza izvodi u Sinju. Sudionik alke (alkar) mora na konju u punom galopu kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka, a koji se nalazi na visini od oko 3,2 m iznad tla. Alkari i alkarski momci mogu biti samo punoljetni muškarci rođeni u Cetinskoj krajini.[3] Danas alka privlači veliki broj turista i veliku medijsku pozornost.
[uredi] Ostale znamenitosti
- Crkva Gospe Sinjske, u kojoj se nalazi zlatom i srebrom okrunjena slika Majke Božje.
- Drvored kestena posađen u ulici koja je alkarsko trkalište. Drvored je posađen na početku Prvog svjetskog rata u spomen na novake koji su poslani na ratište (broj stabala je isti kao i broj tih unovačenih vojnika).
- Nadgrobna stela, koji predstavlja dječaka koji se igra loptom. Reljef se nalazi u Vrličkoj ulici. Smatra se da je reljef iz rimskog doba i datira iz 1.stoljeća, ali nije iz grada Sinja već je donešen sa jednog lokaliteta kod Trilja, nekih 13 km od Sinja.
- Stari Grad - srednjovjekovna utvrda na brdu iznad samog Sinja, sa zavjetnom crkvom na vrhu.
- Kamičak - brežuljak u središtu grada sa obrambenim zidovima i tornjem sa satom.
[uredi] Kultura
- Glazbena škola Jakova Gotovca - osnovana 1959.
- KUD Brnaze - U KUD-u djeluju dvije sekcije:
- plesni ansambl čiji je voditelj Miro Vukasović,
- mandolinski orkestar čiji je voditelj Stipica Čatipović.
- KUD Sinj plesni voditelj: Pavica Doljanin, glazbeni voditelj: Matko Kasalo, predsjednik: Petar Pletikosić.
- KUD Glavice- voditelj: Stipe Jelinčić, predsjednik: Mate Šimić.
- KUD Peruća Hrvace - predsjednik: Ante Bošnjak.
- mandolinski orkestar čiji je voditelj Ante Mastelić,
- plesni ansambl čiji je voditelj Branko Šegović.
- klapa KUD-a čiji je voditelj maestro Mojmir Čačija
- Muzej Cetinske krajine
- Udruga za očuvanje baštine Cetinskoga kraja - predsjednik i voditelj: Ante Mastelić.
- Klapa Sinj - pod vodstvom maestra Mojmira Čačije od 1980-ih godina proslavlja grad Sinj i klapsko pjevanje diljem svijeta i Hrvatske, osvajajući brojna domaća i međunarodna priznanja. Predsjednik: Ante Milun.
- Gradska glazba Sinj - jedna je od glavnih aktera Sinjske alke, kao i svih važnijih događaja u Cetinskoj krajini. Godine 2007. glazba je proslavila 145 godina postojanja i jedan je od najstarijih limenih orkestara u RH. Sudjelovala je na brojnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu, te osvajala različite nagrade i priznanja. Dirigent: Grgo Grubišić, predsjednik: Miloš Balić.
[uredi] Sport
- NK Junak - nogomet
- KK Alkar - košarka
- NK Glavice - nogomet
- NK Tekstilac - nogomet
- ŽRK Sinj - rukomet
- ŽOK Sinj - odbojka
- RK Kamičak - rukomet
- AK Sinj - atletika
- Malonogometna liga
- Balotaška (boćarska) liga
- Konjički klub
- Padobranski tečaj
[uredi] Mediji
- HIT radio, glas Sinja i Cetinskog kraja
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Portal grada Sinja
- Grad Sinj
- Svetište Gospe Sinjske
- Sinjska alka
- Glasnik Sinja i cetinskog kraja
- Gospodarska zona Kukuzovac
- HIT radio
- Udruga Studenti Cetinske krajine
- Virtualna šetnja - 360 stupnjeva
Bajagić • Brnaze • Čitluk • Glavice • Gljev • Jasensko • Karakašica • Lučane • Obrovac Sinjski • Radošić • Sinj • Suhač • Turjaci • Zelovo
