Nacrt:Miroslav Skoko
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: PonoRoboT (razgovor | doprinosi) prije 61 dana. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
| Miroslav Skoko | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 8. kolovoza 1936. |
| Mjesto rođenja | Radišići pored Ljubuškog, BiH |
| Nacionalnost |  Hrvat
|
| Puno ime | Miroslav Skoko |
| Supruga | Cvita Skoko |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin |  Pukovnik
|
| Ratovi | Domovinski rat |
| Važnije bitke | Bitka za vojarne Boj u Splitskom kanalu Bitka za Zadar |
| Vojska |  ZNG Hrvatska vojskaJNA |
| Rod vojske | .svg){kind=small} JRM Hrvatska kopnena vojska HRM
|
| Jedinice |  4. Gardijska brigada
|
| Odlikovanja |   
|
Miroslav Skoko (Radišići pored Ljubuškog, 8.kolovoza.1936.), pukovnik Hrvatske vojske
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen kao jedan od devetoro djece u težačkoj obitelji Skoko iz Gornjih Radišića pokraj Ljubuškog u Hercegovini. Osnovnu školu i Gimnaziju završava u Ljubuškom te nakon toga upisuje Vojno-pomorsku školu u Puli. Vojno-pomorsku školu završava kao jedan od najboljih u klasi te potom ostaje na službi u JRM. Tokom službe upisuje Višu pomorsku školu u Splitu.
U službi je obavljao nekoliko funkcija i služio na nekoliko brodova. Radio je u Mornaričkom školskom centru, kasarni Visoka te vojnoj bazi Žrnovnica što je za vrijeme Domovinskog rata bilo od velikog značaja. Još tokom službe osjetio je podređeni odnos prema članovima hrvatske nacionalnosti u službi. Umirovljuje se u činu zastavnika I. klase još prije početka Domovinskog rata.
1990. godine uz Mladena Bujasa, Ivu Jelića te nekolicinu drugih radi na izvođenju obrane hrvatske odnosno na stvaranju jedne postrojbe u Dalmaciji koja će kasnije biti poznata kao 4. gbr.. Osnivanjem brigade, dolazi u njeno zapovjedništvo te obavlja funkciju načelnika obavještajne službe. U 4. brigadi djeluje do lipnja 1992. godine kada radi potrebe službe biva prebačen u Hrvatsku ratnu mornaricu te u zapovjedništvu HRM-a obavlja funkciju načelnika za obavještajne poslove.
1996. završava svoju vojnu karijeru prožetu mnogim uspjesima i značajima za Republiku Hrvatsku. Za zasluge u Domovinskom ratu odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Medaljom zahvalnosti 4.gbr (Pauk).
Domovinski rat[uredi | uredi kôd]
Miroslav Skoko se obrani Hrvatske pridružio i prije službenog početka rata, točnije u jesen 1990. uz Ivu Jelića te Mladena Bujasa. On je tada već shvatio ozbiljnost događanja i atmosfere koja se stvarala u društvenom životu. Skoko je u listopadu 1990. preko svojih nekadašnjih kolega i prijatelja časnika i dočasnika hrvatske nacionalnosti u postrojbama i zapovjedništvima JNA samoinicijativno prikupljao značajne podatke o JNA i dostavljao ih Jeliću. Potom počinje raditi planski i iznimno organizirano na obradi pridobivenih podataka. Osnivanjem 4.brigade 28.travnja 1991., gdje se našao kao jedan od temeljnih osnivača brigade u vili Dalmacija, bilo je prirodno da nastavi raditi iste zadaće.
Svojim djelovanjem kroz travanj, svibanj, lipanj i srpanj 1991. godine postiže to da tadašnja ozloglašena Kontraobavještajna služba (KOS) napušta Split kao središte, što je bio iznimno velik udar na tadašnji vrh jugoslavenskih obavještajnih službi. Kao takav Skoko je postao iznimno opasan element za JNA i jugoslavenske obavještajne službe te se u nekoliko navrata našao ugrožen kao i članovi njegove obitelji.
Razvojem vojnih djelovanja 4. brigade Skoko je inzistirao i na formiranju različitih postrojbi te brigade poput diverzantskog i izvidničkog voda, koji su kasnije po nekim ocjenama bili najelitnije postrojbe 4. brigade. Zahvaljujući podacima o neprijatelju koje je dobivao preko raznih izviđanja i drugih obavještajnih radnji stvarao je sliku o snagama četnika kao i JNA, koja se otvoreno svrstala na stranu četnika, te su zahvaljujući njegovim procjenama iznjedrene razne pobjedonosne vojne akcije i spašeni mnogi dragocjeni životi.
Akcije pregovaranja i zauzimanja vojarni JNA i JRM[uredi | uredi kôd]
Uloga i važnost Miroslava Skoke za vrijeme rata posebno se vezuje uz pregovore za vojarne na području Splita. Naime Miroslav Skoko je na području Splita bio imenovan glavnom odgovornom osobom za provođenje Žitničkog sporazuma. Skoko je svojom vještinom pregovaranja kao i prethodno organiziranim akcijama i djelovanjima postigao da JNA preda većinu vojnih objekata na području Splita i okolice bez civilnih i vojnih žrtava.
Objekti poput Vojne luke Lora, Raketne baze Žrnovnica, radio-predajni centar Kila, objekt 182- Korešnica, vojarna Visoka, radio-relejno čvorište Kozjak, vojarna Dračevac su samo neki od važnijih objekata koji su preuzeti zahvaljujući pregovorima koje je predvodio Miroslav Skoko.
Važnost ovih uspjeha ne leži samo u tome što su spriječene veće žrtve već i u tome da je zahvaljujući osvajanju ovih objekata i skladišta 4. brigada i HV dobila značajnu količinu opreme i naoružanja koja je doprinijela povećanju vojne moći i sposobnosti brigade.
Za organizaciju pregovora kao i akcija zauzimanja vojarni i vojnih objekata pohvalili su ga tadašnji predsjednik općinske vlade (kasnije i gradonačelnik) Zvonimir Puljić, brigadir Mladen Bujas, general Ivo Jelić te mnogi drugi.
Bitka za Zadar[uredi | uredi kôd]
Grad Zadar se 1991. našao u nezgodnoj situaciji po pitanju okupacije jer su unutar grada i dalje se nalazile vojarne JNA te su snage okupatorske JNA planirale izvesti spajanje njihovih snaga iz unutrašnjosti Dalmacije s vojarnama u gradu. Prema generalu Jeliću izuzetnu ulogu u organiziranju otpora, a i poslije, imala je Obavještajna i Kontraobavještajna služba 4. brigade na čijem je čelu bio Miroslav Skoko. On je sa svojom službom kao i brigadnim izvidnicima uspio ući u trag i osujetiti mnoge akcije koje je JNA namjeravala poduzeti, od hapšenja ljudi do bombardiranja preko stotinu civilnih lokacija na području grada i okolice. Za svoje zasluge u obrani Zadra u više je navrata pohvalio ga je general Jelić.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Kako je nastala legendarna 'Četvrta gardijska'
4. brigada ZNG : čovjek i rat 90/92 / Autor general Ivo Jelić Nakladnik Split : Hrvatski časnički zbor, 2005
Arhiv Slobodne Dalmacije