Nadbubrežna žlijezda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nadbubrežne žlijezde

Nadbubrežna žlijezda (lat. Glandula adrenalis ili Glandula suprarenalis) je organ kod sisavaca, uključujući i čovjeka. To je mala parna trokutasta endokrina žlijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega; Njena glavna odgovornost je regulacija stresnog odgovora putem sinteze kortikosterida i katekolamina, uključujući kortizon i adrenalin, te regulacije elektrolita u izvanstaničnoj tekućini tijela. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.

Anatomija i histologija[uredi VE | uredi]

Nadbubrežne zlijezde poput trokutaste kape pokrivaju gornje polove lijevog i desnog bubrega. Nadbubrežna žlijezda ima moždinu lat. medulla glandualae suprarenalis i vanjski žuti sloj ili koru lat. cortex glanulae suprarenalis. Kora nadbubrežne žlijezde ima tri sloja i to klupčasti (lat. zona glomerulosa), svežnjičasti (lat. zona fasciculata) i mrežasti (lat. zona reticularis).

Fiziologija[uredi VE | uredi]

Kora nadbubrežne žlijezde izlučuje tridesetak različitih hormona. Svi su oni po svojoj kemijskoj građi steroidni hormoni, a prema djelovanju mogu biti mineralokortikoidi, glukokortikoidi i spolni hormoni. Mineralkortikoidi sudjeluju u regulaci koncentracije natrija i kalija u tjelesnim tekućinama. Glavno mjesto njihova djelovanja jesu distalni i sabirni kanalići nefrona bubrega gdje pojačavaju izlučivanje kalija, te reapsorpciju natrija. Aldosteron je glavni predstavnik mineralkortikoida. Osim na bubrege aldosteron na sličan način djeluje i na žlijezde slinovinca, žlijezde lojnice i crijevni epitel. Glukokortikoidi sudjeluju u regulaciji metabolizma hranjivih tvari i u sudjelovanju posljedica iznenadnih štetnih podražaja (stresa). Glavni predstavnik glukokortikoida jest kortizol. Djelovanje kortizola povećava se koncentracija glukoze u krvi što je posljedica povećanja glukoneogeneze i smanjena iskorištavanja glukoze u stanicama tijela. Učinak kortizola na metabolizam bjelančevina očituje se u razgradnji bjelančevina iz mišića i drugih tkiva time nastaju aminokiseline od kojih jetra stvara druge bjelančevine potrebne organizmu. Djelovanjem kortizola za glavninu energijskih promjena dobiva se od masti.

Hormoni[uredi VE | uredi]

Kora luči sljedeće grupe hormona:

Srž nadbubrežne žlijezde luči adrenalin i noradrenalin. Njihovo djelovanje je slično djelovanju simpatičkog živčanog sustava – ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni tlak itd.