Nikinci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nikinci (srp. Никинци, mađ. Nyékinca) su selo u Srijemu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalaze se na 44° 51′ 4" i 19° 49′ 11" istočne zemljopisne dužine, na 76 m nadmorske visine, 17 km zračnom crtom južno od Rume.

Nikinačko područje se većim dijelom nalazi na srijemskoj prapornoj terasi, a jugoistočni predjeli su na aluvijalnim nanosima.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Upravno pripadaju općini Rumi u Srijemskom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor današnjih Nikinaca je bio naseljen još u mlađem brončanom dobu, a kasniji tragovi naseljavanja su iz starog vijeka. Pronađeni su ostatci objekata (vjerojatno villa rustica), kasnoantičke nekropole te razne keramike.

Nikinci se u povijesti prvi put spominju 1338. godine kada je kralj Ugarske i Hrvatske, Karlo Robert, poklonio imanje u donjem Srijemu hrvatskom banu Mikcu. Ondje se nalazilo i malo naselje, koje se tada po novom vlasniku nazvalo "Mikinc". Od ovog imena kasnije je nastalo ime Nikinci.

Turska osvajanja po Europi nisu mimoišla ni Srijem. Iz tog razdoblja je malo ostalo podataka o Nikincima. Pretpostavlja se da su Nikinci u to doba bili spaljeni i opustošeni.

Oslobađanjem Srijema od Turaka u Nikince se vraćaju stanovnici. 1737. godine u Nikince se doselilo oko 1600 katoličkih Albanaca iz bratstva imena Klimenti (druga skupina Klimenata se doselila u Hrtkovce). Osim njih, u Nikince su se doselili i Mađari i Hrvati. Hrvati su bili ratari, pa su dobili zemlju, u čemu ih je poduprla i župa. Klimenti su se vremenom pohrvatili i napustili svoj jezik.

Tijekom vladavine Marije Terezije od 1740. do 1780. godine, sprovodila se od bečkih vlastiju organizirana i podupirana kolonizacija Nijemaca koja je išla u valovima.

Od tog razdoblja pa sve do 1944. godine u Nikincima su živjeli: Hrvati, Mađari i Nijemci.

Krajem Drugog svjetskog rata su mjesni Nijemci iselili ili su iseljeni. Kolonizacijom Vojvodine su vlasti u Nikince doselile Srbe. Doseljavanja što su uslijedila kasnije nisu bila organizirana, a doseljavali su samo Srbi, tako da 1961. Srbi postaju većina u Nikincima. Suprotna migracijska kretanja su pokazali Mađari i Hrvati, koji iseljavaju iz Nikinaca. Posljedica je toga da je je u Nikincima 1981. godine živelo 2425 stanovnika, od čega postono najviše Srba - 47,5%, Hrvata 20,4% i Mađara 19,6%. Od uk. broja stanovnika, 48,8% su bili muškarci, a 51,2% su bile žene, prosječne starosti 36,4 godine.

Za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, velikosrbi su sprovodili zastrašivanje hrvatskog i katoličkog stanovništva radi sprovođenja etničkog čišćenja. Tako su četnici Vojislava Šešelja bacili bombe na kuće i u dvorišta mjesnih Hrvata te minirali župnu crkvu [1]

Promet[uredi VE | uredi]

Željeznička prometnica poveziva Nikince sa Šapcem. Cestovnom prometnicom su spojeni sa Hrtkovcima, Platičevom i Šapcem.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1869.: 703 stanovnika
1890.: 1534 stanovnika (Mađari, Srbi, Hrvati i Nijemci)
1948.: 2087 [2]
1953.: 2201
1961.: 2607
1971.: 2644
1981.: 2425
1991.: 2266
2002.: 2408

Po narodnosnom sastavu prema popisu 2002. u Srbiji, [3], u Nikincima je živjelo:

  • Srba 69,22%
  • Mađara 11,91%
  • Hrvata 9,47%
  • Jugoslavena 3,11%
  • Roma 1,44%
  • ostalih 0,94%

Šport[uredi VE | uredi]

  • nogometni klub Polet
  • šahovski klub Nikinci

Knjige o Nikincima[uredi VE | uredi]

  • Antun Dević: Župe Hrtkovci i Nikinci[4]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Glas Koncila Divan je kićeni Srijem
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
  4. ZKVH Tomislav Žigmanov: Izašao treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]