Olimpski bogovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
John Flaxman: Zeus na prijestolju, a pokraj njega Atena i Hermes

Olimpski bogovi (ili Olimpljani) su 12 glavnih starogrčkih božanstava. Oni su stanovnici planine Olimp.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Olimpljani prema grčkoj mitologiji, žive u lijepim palačama na najvišoj grčkoj planini, Olimpu. Bogova ima 12: Zeus i Hera, Ares i Afrodita, Posejdon i Demetra, Apolon i Artemida, Hermes i Atena, Hefest i Hestija. Bogovi su stvarali svoje zakone, jeli ambroziju, pili nektar, a Apolon im je svirao, dok su Muze plesale. Zeus, Hera, Posejdon i Demetra, te Hestija, su braća i sestre, djeca Titana. Ostali Olimpljani su Zeusova djeca - Ares i Hefest zakonita, Atenu je Zeus rodio sam, a ostala su vanbračna. Svi su bogovi lijepi, osim ružnog i hromog Hefesta, najljepši je bog Apolon, a božica Afrodita. Bogovi imaju moć preobraziti se u što god žele te ponekad silaze na Zemlju. Žive na najvišim vrhovima Olimpa, a u Zeusovu čast, jedan od olimpskih vrhova nazvan je "Zeusovo prijestolje". Ponekad se Olimpljanima uključuje još jedan bog, primjerice Had, Dioniz, Heba itd.

Giovani Battista Tiepolo: Olimp, u oblacima

Olimpljani[uredi VE | uredi]

Zeus i Hera[uredi VE | uredi]

Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog. Njegova je žena Hera. Ona je božica braka i rođenja. Veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice. Također, kraljica je neba, a Zeus je gospodar neba,mora,podzemlja i Zemlje, iako je vlast podijelio drugim bogovima.

Ares i Afrodita[uredi VE | uredi]

Ares je bog rata, sin Zeusa i Here. On mrzi Atenu i svoje roditelje, ali zato je bio redoviti Afroditin ljubavnik. S njom je imao nekoliko djece; neka su naslijedila dobre Afroditine osobine, a neka zle Aresove. Afrodita je nastala iz kastriranih spolnih organa primordijalnog Neba - Urana. Ona je najljepša božica, uz Apolona.

Posejdon i Demetra[uredi VE | uredi]

Posejdon je bog mora, konja, bikova i potresa. On je veoma moćan, zaštitnik ribara. Ima čarobni trozupac, a uz olimpsku palaču posjeduje i morsku. Demetra je božica Zemlje i poljoprivrede, plodnosti, ljude je poučila kulturi. Ona je zaslužna za smjenu godišnjih doba. Personifikacija je biljne sile koja obnavlja ratareve usjeve.

Apolon i Artemida[uredi VE | uredi]

Ta dva božanstva osvjetljavaju svemir. To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a rođeni su na otoku Delosu. Apolon je personifikacija Sunca, a povezan je s Helijem, a Artemida je božica Mjeseca, povezana sa Selenom.

Hermes i Atena[uredi VE | uredi]

Hermes je sin Zeusa i Maje. On je glasnik bogova, veoma brz, jedan od Afroditinih ljubavnika. Atena je vrlo štovana. Božica je rata i mudrosti. Moćnija je i od Aresa. Hefest ju je pokušao silovati, ali nije uspio. Atena je rođena iz glave Zeusa, a pomogao je Hefest.

Hefest i Hestija[uredi VE | uredi]

Hefest je bog vatre i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos. Prisilno mu je za ženu dana Afrodita, ali ona ga je varala. Hefest je bio i hrom. Hestija je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina.

Galerija[uredi VE | uredi]

Monsiau: Olimpski bogovi, na okupu