Otopine
Otopine su homogene smjese dvaju ili više sastojaka pri čemu je jedan sastojak u velikom suvišku (otapalo). Tvari koje nisu u suvišku su otopljene tvari ili soluti. Molekule soluta su međusobno izolirane zbog velike većine molekula otapala, tako da otapalo diktira svojstva otopljenih tvari u otopini.
Uobičajeni primjeri su kuhinjska sol ili šećer koji su krutine otopljeni u vodi koja je tekućina. U tekućinama se također mogu otapati i plinovi, npr. ugljikov dioksid i kisik u vodi, dok se između sebe plinovi otapaju bez ograničenja. Primjeri krutih otopina su mnoge slitine i minerali. Sposobnost otapanja tvari u nekom otapalu naziva se topljivost.
Pojam otopina se u nekim područjima kemije upotrebljava samo za tekuće otopine, dok se za plinske i krute otopine koristi naziv smjesa, međutim kako taj naziv nije dovoljno precizan treba ga izbjegavati.
Otapalo i otopljena tvar [uredi]
Podrobniji članak o temi: Otapalo
Osnovno je svojstvo svih otopina homogen nastav, što znači da npr. otopina etanola u vodi u svakom svom djeliću ima jednak sastav, odnosno da je svuda u otopini omjer broja molekula etanola i vode stalan. U otopinama valja razlikovati otapalo i otopljenu tvar. Ako su otapalo i otopljena tvar tekućine, otapalom se najčešće naziva onaj sastojak kojeg u otopini ima više. Inače, pod otapalom se razumije tekućina, a pod otopljenom tvari kruta ili plinovita tvar koja se u toj tekućini otapa. Od svih tekućina voda je najčešće i najzanimljivije otapalo. Otopine u kojima je otapalo voda zovu se vodene otopine. Otopine koje sadrže relativno velike količine otopljene tvari zovu se koncentrirane, a one koje sadrže malo otopljene tvari razrijeđene otopine. Iskustvo nas uči da se neke tekućine međusobno miješaju u svakom omjeru, a da se neke uopće ne miješaju. Na primjer, etanol ili obični alkohol, glicerol, "antifriz", tekući detergenti, octena kiselina i mnoge druge tekućine miješaju se s vodom u svakom omjeru. Benzin, loživo ulje, motorno ulje, maslinovo i suncokretovo ulje ne miješaju se s vodom.
Otopine prema količini sastojaka [uredi]
Otopine prema količini sastojaka dijelimo na nezasićene,zasićene i prezasićene. Nezasićena je ona otopina koja pri određenoj temperaturi u danoj masi otapala sadrži manje otopljene tvari nego zasićena. Zasićena je ona otopina u kojoj se u zadanoj masi otapala i pri danoj temperaturi ne može otopiti više tvari. Prezasićena otopina sadrži pri danoj temperaturi više otopljenih tvari od zasićene otopine.Zato je otopina vrlo nestabilna.
Otopine prema topljivosti otopine [uredi]
Osim prema topljivosti otopine se razlikuju i prema koncentraciji otopljene tvari i kiselosti. Otopimo li u npr. u 100 mL vode jednom 2 g soli, a drugi put 5 g soli, druga će otopina biti koncentriranija jer je u istom volumenu vode otopljeno više soli.
Nedovršeni članak Otopine koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
