Paklinski otoci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Paklinski otoci, pogled s Hvara.
Mali Vodnjak (desno), Veli Vodnjak, Travna and Paržanj (lijevo). U pozadini se vidi otok Vis.
Mapa Paklinskih otoka.

Paklinski otoci ili Pakleni otoci su skup vapnenačkih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Nalaze se nekoliko stotina metara južno od grada Hvara.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime su dobili prema paklini, vrsti borove smole, koja se koristila u brodogradnji. Kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi "paklina", skupina se naziva i "Pakleni otoci", mada sam naziv nema veze sa nikakvim "paklom".

Položaj[uredi VE | uredi]

Paklinski otoci se nalaze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz jugozapadnu obalu srednjedalmatinskog otoka Hvar.[1] Proteže se pravcem zapad - istok između 16°18'36" i 16°27'12" istočne zemljopisne dužine. Najzapadnija točka arhipelaga se nalazi na otočiću Veli Vodnjak, a najistočnija točka na otočiću Pokonji Dol.[1] Pravcem sjever - jug protežu se između 43°10'37" i 43°08'41" sjeverne zemljopisne širine. Najsjevernija točka arhipelaga se nalazi na rtu Močiguzica na otoku Sveti Klement, dok se najjužnija točka nalazi na otočiću Stambedar.[1] Prostiranje arhipelaga pravcem zapad - istok iznosi 8'36", tj. 3 km, a pravcem sjever - jug 1'56", tj. 1,1 km.

Zemljopisni raspored[uredi VE | uredi]

U ovoj otočnoj skupini, na zapadnom kraju, označen svjetionikom, se nalazi Vodnjak Veli (44 m), prema sjeverozapadnom kraju otočja je Vodnjak Mali, a sjeverno od njih hridi Karbun i Lengva. Dalje prema istoku slijede još otočići Travna, Paržanj i Borovac.

Do njih se nalazi najveći otok u skupini, Sveti Klement (94 m) na kojemu su, od istoka prema zapadu, tri naselja: Momića polje, Vlaka i Palmižana.

Ploveći uz njegovu sjevernu stranu nailazimo na otočić Škojić ispred uvale Vlaka i hrid Baba ispred uvale Palmižana u kojoj je marina. Na hridi Baba se nalazi svjetionik.

Sa južne strane otoka Sveti Klement, štiteći uvalu Soline od južnih vjetrova, nalazi se otok Dobri otok, a dalje prema zapadu ispred uvale Vinogradišće otočić Stambedar i hridi Pločice.

Ploveći prema istoku od Svetog Klementa nailazimo na otočiće Gojca, Borovac (46 m), Planikovac (27 m), Marinkovac (47 m) i Jerolim (ili Sveti Jerolim, 22 m). Prolazi između otoka Sveti Klement, Borovac, Planikovac i Marinkovac nazivaju se redom Velo ždrilo, Malo ždrilo i Ždrilca.

Od otoka Hvara cijelu ovu skupinu otoka dijeli Pakleni kanal.

Pred samim gradom Hvarom, nalazi se otočić Gališnik, a dalje prema jugoistoku ispred istoimene uvale se nalazi otočić Pokonji Dol označen svjetionikom. Mada sa suprotne strane kanala, ovi otočići također spadaju u navedenu skupinu.

Plovnost između otoka je otežana i opasna, zbog jakih morskih struja, posebica za juga i zbog brojnih hridi i grebena.

Biljni svijet[uredi VE | uredi]

Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine mediteranska makija česmine, mirte, pelina i smrče, a manjim dijelom niska šuma alepskog bora i nešto poljoprivrednih kultura.[2][3] Šume na Paklinskim otocima su prema Prostornom planu uređenja Grada Hvara označene kao šume posebne namjene čija je funkcija rekreacijska.[4] Na otocima raste i vrijesak i ružmarin, zatim kadulja, kamilica, majčina dušica, komorač, lovor, kao i druge aromatične mediteranske biljke.[2][5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Najraniju ljudsku prisutnost na otocima svjedoče gomile , kojih je nekoliko na otoku Sveti Klement i koje ukazuju da je otok bio pogrebno mjesto .[6] Jedna se nalazi na Veloj glavi , četiri su istočno od naselja Momića polje , jedna s jugozapadne strane vrha Glavica , dok su tri zapadno od naselja Palmižana . [7]

Kada su se Rimljani polovicom 2. vijeka p . n . e . sukobili s ilirskim plemenima , posebno Dalmati za strateške i logističke potrebe su , osim luka na otoku Hvar , koristili i luke na otoku Šćedro , kao i na Paklenim otocima . Osim naselja Vlaka u uvali Soline nalaze se ostaci rimskog ladanjskog posjeda , tj. . villae rusticae s ostacima mozaika , koji je ukrašavao dno bazena . [8][9]Ostaci rimske arhitekture pronađeni su i u uvali Okorija. Južno od hridi Baba na sjevernoj strani otoka Sveti Klement , evidentirano je hidroarheološka nalazište Palmižana , na kojem su pronađeni ostaci antičkog broda iz doba Rimskog carstva , koji je prevozio više od 10.000 komada keramičkog posuđa , [10] dok je na Marinkovcu evidentirano nalazište s većom koncentracijom keramike , i mogućim ostatkom rimske arhitekture . Otočić Marinkovac je nekada nosio naziv po svetom Stefanu ( hrv. Stjepan ) , no nisu pronađeni ostaci sakralnog objekta koji bi bio njemu posvećen. Od 16. vijeka , točnije 1539. dominikanci su na Svetom Klementu imali hospicij. [11] [12] Na otočiću Sveti Jerolim , koji se nekada nalazio u posjedu franjevačkog reda se nalazila mala crkva [13] koja je nestala pred kraj 15. vijeka . Tijekom srednjeg vijeka na otočiću , se vadila sol i napasala stoka .

Od objekata pod zaštitom na otocima se nalaze tri . U naselju Vlaka se nalazi crkva svetog Klementa iz 16. vijeka. [14] Crkva je obnovljena u znak sjećanja na Viškova bitku iz 1866. [ m ] i na potonuće austrougarske fregate Radetzky koje se dogodilo 1869. Pogrješka u citiranju: nedostaje zatvarajući </ref> za <ref> oznaku Tri godine ranije, sudjelovala je u bitci kod Visa , a 1864. kao dio prusko-austrijske mornarice u bici u Helgolandskom zaljevu. [15] Druga dva su svjetionik Pokonji Dol , na istoimenom otočiću i baterija Gališnik , koju su na ulazu u hvarsku luku , nakon povlačenja Francuza iz Ilirskih provincija , sagradili Austrijanci 1836. godine . [16]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na otoku Sveti Klement se nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, koja nemaju stalnih stanovnika, [6] pa prema tome u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj nisu uvedena u popis naselja Republike Hrvatske. [6] [36] Krajem 19. vijeka u naselju Vlaka je živjelo oko 70 stanovnika. [28] Naselja su danas naseljena tek sezonski ljeti.

Promet i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Samo ime arhipelaga govori o najranijim djelatnostima koje su se vršile na otocima - brodogradnji i iskorištavanju bogatstva okolnog mora . Na njima postoji i nekoliko manjih obradivih površina , na kojima se u povijesti uzgajalo žito. [17]Danas se ljudska djelatnost na otocima , koja su postala jedna od hvarskih izletišta , bazira na iskorištavanju njihove prirodne ljepote u turističke svrhe . Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište ,[17] s čije se sjeverne strane u istoimenoj uvali , na otoku Sveti Klement nalazi ACI marina Palmižana kapaciteta 160 vezova .[17] U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona . Ostala izletišta su Ždrilica , otočić Sveti Jerolim i Stipanska uvala na Marinkovcu , od kojih su posljednja dva nudistička kupališta . Sva su opremljena restoranima i do njih voze redoviti taksi - brodovi iz grada Hvara .[17]U naselju Vlaka se zadnje nedjelje u srpnju održava pučka svetkovina posvećena zaštitinik otoka svijetom Klementu . U naselju se također nalazi nekoliko restorana .[17]

Osim nautičkog i nudističkog , Pakleni otoci su i središte ronilačkog turizma. [18]Jedna od zanimljivijih lokacija za ronjenje je Sika od vodnjaka , istočno od otočića Veli Vodnjak , koja se sastoji od nekoliko uskih okomitih hridina.[18] Među njima je najupečatljivija hridina Kampel ili Kampanel koja se okomito uzdiže s dubine od oko 46 m , na dubinu od 15 m ispod razine mora . [18] Ostale ronilačke destinacije su podmorje Stambedara i Ujedinjeno Gaško gdje se na dubini od 5 m , nalazi 30 m dugačka podmorska špilja. [19]

Pored Palmižane je izgrađen helidrom , jedan od dva na području Grada Hvara. Sigurnost plovidbe oko Paklenih otoka regulirana je s nekoliko svjetionika , koji se nalaze na rtu Klobuk , na otočiću Veli Vodnjak , Svetom Jerolimu , Pokonji Dolu i Gališniku , kao i na hridi Baba pred ulazom u ACI marinu Pamižana .

Spomenik prirode[uredi VE | uredi]

Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske Pakleni otoci su zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika , tj. . zaštićenog krajolika , kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode. Otoci su , prema odluci Sabora SR Hrvatske pod zaštitom od 1972. godine. [20]

Unatoč tome što se arhipelag nalazi pod zaštitom , naglašen je problem nelegalne gradnje na otocima , gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine objekata. Iako se problem nelegalne gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu , s obzirom na osjetljivost prostora njegove se vrijednosti narušavaju.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Paklinski otoci

Izvori[uredi VE | uredi]


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Paklinski otoci koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.