Franjevci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Franjevci
Ordo fratrum minorum
Francescocoa.png
Kratica naziva: OFM
Krilatica: Mir i dobro lat. Pax et Bonum
Godina osnivanja: 1209.
Mjesto osnivanja: Asiz
Utemeljitelj: Franjo Asiški
Francisco de Zurbarán 057.jpg
Službeni jezik: talijanski, španjolski i engleski
Sjedište: Rim
Čelni položaj: generalni ministar
Trenutni generalni ministar:
Fra Michael A. Perry
Roditeljski red: Manja Braća
Redovi nastali iz ovog reda: Franjevački svjetovni red, FRAMA
Podredovi: Red Manje Braće(OFM.), Konventualci(OFMConv.), Kapucini(OFMCap.), Klarise
Broj pripadnika: oko 2.000.000
Odora: Smeđi habit s kapucom koji se oko struka opaše kordom, bijelim konopcem na kojem su svezana tri čvora

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv. Franje Asiškog (1182.1226.).

Povijest[uredi VE | uredi]

Latinski naziv za Franjevce je Ordo fratrum minorum (krat. OFM). Red Manje braće osnovao je Franjo Asiški 1209. godine.

Sv. Franjo je po svom obraćenju ustanovio bratstvo "Pokornička braća i sestre", iz kojeg se razvijaju tri franjevačka reda:

Kako bi ostali vjerni utemeljiteljevu idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile tri razne redovničke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture:

Franjevački red slijedi pravilo reda, a povijest pravila je sljedeća:

  • prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221. godine, a preradio ga je papa Grgur IX. 1228. godine
  • drugo pravilo je izradio 1289. godine papa Nikola IV. i ostalo je na snazi do 1883. godine
  • treće pravilo je napisao papa Lav XIII., 1883.
  • četvrto i trenutno važeće pravilo je izradio 1978. godine papa Pavao VI.

Franjevački red danas ima oko 2.000.000 pripadnika, i ima svoje sjedište u Rimu.

Školstvo[uredi VE | uredi]

Franjevački početni odgoj čine tri stupnja: postulatura, novicijat te vrijeme privremenih zavjeta.[1]

Uloga franjevaca kod Hrvata[uredi VE | uredi]

Spomenik franjevcima u Našicama

Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Hrvatski sveci franjevci su sv.Nikola Tavelić i sv.Leopold Mandić.

U Bosnu dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju učenja bosanskih krstjana, već 1291. godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas.

1339. godine se ustanovljava Bosanska vikarija, na čelu s fra Peregrinom Saksoncem, koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana Stjepana II. Kotromanića, a naimenovan je i bosanskim biskupom.

Prvi franjevački samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u Sutjesci,Olovu, Srebrenici, Fojnici, Kreševu...

Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od Apulije na sjeveru Italije pa do Crnog mora. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514. na Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i Bosnu-Hrvatsku (na preostalom području) i obje ove vikarije su 1517. godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni.

U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i Slavoniju, Srijem, Banat i južnu Ugarsku (do Budima). Tako franjevci igraju veliku ulogu u osnivanju grada Subotice [2].

U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757. izdvajaju i prekosavski samostani, te se 1758. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a 1847. se ustanovljava i zasebna hercegovačka provincija. Iz tog razdoblja datira prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku, koju je napisao fra Luka Vladimirović.[3]

Franjevci svjetovnog reda su otvorili prve škole u Baču, Somboru, Baji i Subotici. Gimnazije u Subotici i Somboru su otvorili franjevci i vodili ih nekoliko desetljeća. U 21. st. su franjevci ostali bez župa u Subotici i Somboru, a u Somboru su ostali i bez samostana kojeg su nekad imali [2].

Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji među njima bili su: Matija Divković, Nikola Lašvanin, Filip Lastrić, Ivan Franjo Jukić,Grga Martić kao i mnogi drugi.

Krajem 19. stoljeća franjevački red se reorganizira te nastaju nove provincije čije su granice određene po nacionalnom ključu. Tako nastaje 1900. i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu na Kaptolu. Osnivač provincije je o. Vendelin Vošnjak za kojeg se u Rimu vodi proces za proglašenje blaženim.

Upravna organizacija franjevaca u Hrvata[uredi VE | uredi]

Franjevački samostan i Crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu.

Franjevačka provincije koje se rasprostiru područjem gdje žive stare zajednice Hrvata:[4]

Povijesne provincije:

U svezi s ovim provincijama i radom franjevaca među Hrvatima su papinske bule Ex comissis nobis divintus, Felicitate quadam, Cum hora iam undecima, Cum secundum, Cum hora iam undecima i dekreti Ordine nostro, Ad propagandam i Cum ad retularem.[4]

Franjevci u znanosti[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

  • Ivan Tomašić, hrv. povjesničar i kroničar
  • Ivan Franjo Jukić, hrv. prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, hrvatski preporoditelj, književnik, zemljopisac, kulturni, znanstveni i politički djelatnik
  • Andrija Kačić Miošić - epik i vjerski pisac, napisao prosvjetiteljsko djelo u prozi i stihovima (narodnim desetercem) Razgovor ugodni naroda slovinskog
  • Matija Petar Katačić - historiograf, estetičar, teoretičar književnosti, prevodilac, arheolog, numizmatičar; najpoznatije pjesničko djelo mu je zbirka latinskih i hrvatskih pjesama Fructus auctumnales (Jesenski plodovi)

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM
  2. 2,0 2,1 Radio Subotica Franjevački red u temeljima Grada Subotice, 27. studenog 2009., pristupljeno 30. studenog 2009.
  3. Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. Hrvatsko slovo, str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007.
  4. 4,0 4,1 OFM Emanuel Hoško: Povijest provincije

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Franjevci