Pieter Brueghel stariji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pieter Brueghel stariji
manirizam - renesansa
Pieter Brueghel stariji
„Slikar i kritičar” ili „Slikar i kupac”, crtež, 1565. Smatra se da je ovo Brueghelov autoportret
Rođenje oko 1525.
Bree, današnja Belgija
Smrt 9. rujna 1569.
Bruxelles
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež - grafika
Utjecao Pieter Brueghel mlađi, Jan Brueghel stariji, i dr.
Poznata djela Krajolik s Ikarovim padom
Uspon na Kalvariju
Lovci u snijegu
Seosko vjenčanje
Potpis Brueghel autograph.svg
Portal o životopisima

Pieter Brueghel stariji ( 1525.- 1569.) bio je flamanski renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora.

Uspon na Kalvariju (Brueghel), 1564., ulje na platnu, 124 × 170 cm, Kunsthistorisches Museum, Beč

Karijera[uredi VE | uredi]

Lovci u snijegu, 1565., ulje na platnu, 117 × 162 cm, Muzej povijesti umjetnosti u Beču

Spominje se da je Brueghel rođen u Bredi u Nizozemskoj, no nije sa sigurnošću utvrđeno radi li se o nizozemskoj Bredi ili o belgijskom gradu Breeu, koji se na latinskom nazivao Breda. Oba grada su u to vrijeme pripadali habsburškoj južnoj Holandiji. Nakon 1559.godine je ispustio slovo «h» iz prezimena te se nadalje na radovima potpisivao s «Bruegel».

Naukovao je kod Pieter Coecke van Aelsta, čija kćerka Mayke je kasnije postala Brueghelova žena. Godine 1551. primljen je u zvanju majstora u slikarski ceh u Antwerpenu. O njegovoj slikarskoj obuci se jako malo zna, ali se zna da je odmah nakon što je postao članom slikarskog ceha u Antwerpenu proveo neko vrijeme u Bologni i Rimu. U Rimu je između ostalog proučavao Michelangelove slike u Sikstinskoj kapeli, te se sprijateljio s hrvatskim minijaturistom Julijem Klovićem, kod kojega je i boravio, te s njegovim učenikom El Grecom. Nakon nepune dvije godine vratio se u Antwerpen gdje je od 1554. do 1563. godine imao radionicu, koju je potom preselio u Bruxelles, gdje je i umro 1569. godine. Tamo je njegov stil lijepo naslikanih komopozicija koje odražavaju suvremene društvene, političke i vjerske uvjete, jako cijenili ondašnji učenjaci, trgovci i bankari. Bruegel je obilazio seoske sajmove na kojima je skicirao seosko pučanstvo koje je postalo njegovom opsesijom i koje je uklapao u svjetovne, ali i vjerske slike. Bruegel ih je prikazivao tako živima i simpatičnima usprkos očitim manama, da je dobio nadimak „Seljak Bruegel“[1].

Bio je otac Pietera Brueghela mlađeg i Jana Brueghela starijeg, koji su obojica postali slikari. No obzirom da je Brueghel umro dok su dječaci bili vrlo mladi, nijednoga nije osobno podučavao slikarstvu.

Stil i ostavština[uredi VE | uredi]

Krajolik s Ikarovim padom,1558., Muzej lijepih umjetnosti, Bruxelles.
Zimski pejzaž s klopkom za ptice, 1565. Kunsthistorisches Museum, Beč.

Brueghel se specijalizirao za slikanje krajolika i osobito scena sa seljacima, koje je slikao jednostavnijim stilom nego je bio onaj tadašnjega talijanskog slikarstva. Njegove slike su vrlo često alegorije kojima kroz humoristične parabole prikazuje ljudske slabosti i mane.

Najočigledniji utjecaj na njegovo slikarstvo izvršio je stariji nizozemski slikar Hieronymus Bosch.

Brueghelov nadimak je «Seljak Brueghel» kojime ga se razlikuje od ostalih pripadnika brojgelovske umjetničke loze. Brueghela se često smatra prvim zapadnjačkim umjetnikom koji je slikao samostalne krajolike, umjesto kao pozadinske podloge za religijske alegorije. Njegovi zimski krajolici iz 1565. godine pružaju jasan dokaz o oštrim zimama tijekom tadašnjega „malog ledenog doba”.

Seljačko vjenčanje, 1568., Kunsthistorisches Museum, Beč

Obiteljsko stablo[uredi VE | uredi]

 
 
Pieter Brueghel stariji
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pieter Brueghel mlađi
 
Jan Brueghel stariji
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Jan Brueghel mlađi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Abraham Brueghel

Djela[uredi VE | uredi]

Danas postoji 45 autentičnih slika Brueghela, od kojih se jedna trećina nalazi u Kunsthistorisches Museumu u Beču. Jedan dio njegovih slika je izgubljen. Velik broj crteža i grafika također je danas poznato.

  • Krajolik s Kristom i Apostolima na Tiberijskom moru, 1553.
  • Velika riba jede malu ribu, 1556.
  • Magarac u školi, 1556.
  • Parabola o sijaču, 1557.
  • Krajolik s Ikarovim padom, 1558.
  • Nizozemske poslovice, 1559.
  • Svađa Karnevala i Korizme, 1559.
  • Bitka u Napuljskom zaljevu, 1560.
  • Portret stare žene, 1560.
  • Dječje igre, 1560.
  • Saul, 1562.
  • Dva mala majmuna, 1562.
  • Trijumf smrti, 1562.
  • Pad pobunjenih anđela, 1562.
  • Luda Greta, 1562.
  • Kula Babilonska, 1563.
  • Bijeg u Egipat, 1563.
  • «Mala» kula Babilonska, 1563.
  • Smrt Djevice, 1564.
  • Uspon na Kalvariju (Brueghel), 1564.
  • Poklonstvo kraljeva, 1564.
  • Lovci u snijegu ili „Prosinac - Siječanj”, 1565. (Ciklus "Mjeseci" od 6 ili 12 slika, iz "Knjige sati", od kojih je 5 sačuvano)
  • Tmurni dan, (Veljača - Ožujak), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
  • Plodovi rada, (Kolovoz - Rujan), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
  • Povratak stada (Listopad - Studeni), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
  • Zimski krajolik sa zamkom za ptice, 1565. (Ciklus "Mjeseci")
  • Kleveta Appelesa, 1565.
  • Pokolj nevinih, 1565.
  • Slikar i kritičar, 1565.
  • Propovijed Ivana Krstitelja, 1566.
  • Popisivanje stanovništva u Betlehemu, 1566.
  • Svadbeni ples, 1566.
  • Preobraćenje Pavlovo, 1567.
  • Zemlja mlijeka i meda, 1567.
  • Svraka na vješalima, 1568.
  • Mizantrop, 1568.
  • Slijepac vodi slijepca, 1568.
  • Seosko vjenčanje, 1568.
  • Seljački ples, 1568.
  • Prosjaci, 1568.
  • Seljak i pljačkaš gnijezda, 1568.
  • Tri vojnika, 1568.
  • Oluja na moru, nedovršeno djelo, vjerojatno posljednja slika P.Brueghela

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 30,000 Years of Art: The story of human creativity across time and space, Phaidon Press Inc., 2007., New York, str. 722. ISBN 978-0-7148-4789-4

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pieter Brueghel stariji