Plavna
 Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja, pogledajte Plavna (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°EKoordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Općina | Bač |
| Površina | |
| - Ukupna | 54,8 km² |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1392 |
| - Gustoća | 25 st./km² |
| Poštanski broj | 21428 |
| Pozivni broj | 021 |
| registracijska oznaka | NS |
| Zemljovid | |
.png)  Plavna
|
|
Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.
Obližnje selo su Bođani.
Upravna podjela [uredi]
Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.
Povijest [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.
Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana sa Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe [1].
Kultura [uredi]
2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".
Stanovništvo [uredi]
Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela [2].
- 1961.: 2.662
- 1971.: 2.033
- 1981.: 1.712
- 1991.: 1.538
- 2002.: 1.392
2002. je bilo:
- Srba 607 (43,61%)
- Hrvata 312 (22,41%)
- Mađara 145 (10,42%)
- "Jugoslavena" 112 (8,05%)
- ostalih 5,53%
Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je sa obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao [3].
Poznati stanovnici [uredi]
- József Novotny (1908. - 1944.), kapelan, mučenik rimokatoličke Crkve, mađarskog, češkog ili slovačkog podrijetla. Ubili su ga jugoslavenski partizani 1944. [1]
- Bálint Magyar de Palona (? - 1573.), mađarski general, fonyódski kapetan, junak borbe protiv osmanskih osvajača[2]
- Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, rodio se u ovom selu
Otac Antuna Gustava Matoša je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne [4]. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.
Mati poznatog hrvatskog muzikologa Josipa Andrića je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 [5].
Hrvatske ustanove u Plavnoj [uredi]
Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca [6].
- HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[7]
Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[8].
Bilješke [uredi]
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Dnevnik Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
- ↑ Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik Biografija
- ↑ Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Hrvatska riječ Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.
(PDF) - ↑ Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
- ↑ Radio Subotica II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.
Vanjske poveznice [uredi]
- Plavna na fallingrain.com
|
|||||
