Srbi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Srbi
Срби
NSrbs3.jpg
Sveti Sava  · car Dušan  · Karađorđe  · V. Karadžić
N. Tesla  · M. Pupin  · N. Petrović  · M. Milanković
Ukupno pripadnika
10,5 milijuna (procjena) [1]
Značajna područja naseljavanja
Flag of Serbia.svg Srbija 6 212 000
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina 1 479 930
Flag of Croatia.svg Hrvatska 201 631
Flag of Montenegro.svg Crna Gora 200 165
Flag of Austria.svg Austrija 350 000 [2]
Flag of the United States.svg SAD 187 739 [3]
Flag of Germany.svg Njemačka 136 152 [1]
Flag of Australia.svg Australija 97 315
Flag of Switzerland.svg Švicarska 186 000 [4]
Flag of France.svg Francuska 60 000
Flag of Canada.svg Kanada 55 545
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 55 000
Flag of Slovenia.svg Slovenija 38 964
Flag of Macedonia.svg Makedonija 35 939
Flag of Sweden.svg Švedska 35 000
Flag of Romania.svg Rumunjska 22 725
Flag of Brazil.svg Brazil 19 000 [2]
Flag of Denmark.svg Danska 12 000
Flag of Albania.svg Albanija 10 000
Flag of Italy.svg Italija 10 000
Flag of South Africa.svg JAR 7000
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 6000
Flag of Norway.svg Norveška 6000
Flag of Greece.svg Grčka 5500
Flag of Hungary.svg Mađarska 5000
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija 5000
Flag of Luxembourg.svg Luksemburg 4000
Flag of Chile.svg Čile 2000
Flag of the Czech Republic.svg Češka 1801
Flag of New Zealand.svg Novi Zeland 1400
Flag of Botswana.svg Bocvana 1000
Flag of Zimbabwe.svg Zimbabve
Flag of Slovakia.svg Slovačka
800
434
Jezik
Srpski jezik
Vjera
Dominira pravoslavna uključujući ateističku, protestantsku manjinu
Povezane etničke grupe
Slaveni, Južni Slaveni

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), te dijelovima Hrvatske i Kosova.

Kratka povijest

Srbi pripadaju južnoslavenskoj skupini Indoeuropljana. Prema njihovoj tradiciji, po kulturi, jeziku, vjerovanjima i običajima, etnogeneza Srba vodi nas do srpskih predaka Proto-Slavena i Starih Srba koje Herodot u 5. stoljeću prije Krista opisuje pod imenima Neuri i Budini, koji su naseljavali sjeverno od Dunava u području između Dnjepra i Karpata. Prvi puta pod srpskim imenom spominje ih Plinius Caecilius Secundus u 1. stoljeću prije Krista u svojoj 'Historia naturalis' kao ljude naseljene na obali Crnog mora. U 2. stoljeću nakon Krista Klaudije Ptolomej piše u svojoj 'Geographica' da 'Serboi' žive u zaleđu Crnog mora. Srbi na području bliskom današnjem spominju se prvu puta 822. u 'Annales regni Francorum'.

Tijekom velike migracije u Europi u 5. i 6. stoljeću, Srbi na Balkan dolaze iz više smjerova i prodiru na područja između Crnog, Egejskog, Jonskog i Jadranskog mora. Ovdje im se pripisuje stvaranja Raške. Od druge polovice 12. stoljeća Raška se počinje širiti preko Bizantskog teritorija. Srednjovjekovna Srpska država uspinje se pod vodstvom Nemanjićeve dinastije (1166. - 1371.). Godine 1217. Srbija postaje kraljevina, a 1346. carstvo. Srpska pravoslavna crkva stječe svoju neovisnost 1219. zahvaljujući Svetom Savi Nemanjiću (1175. - 1235.). Srednjovjekovna Srbija svoj najveći razvoj doživljava tijekom vladavine cara Dušana Nemanjića kada nakratko postaje najjača balkanska država. Tijekom tog vremena izgrađeni su manastiri Sopoćani, Mileševa i Studenica koji su uključeni u Svjetsku kulturnu baštinu i pod zaštitom su UNESCO-a.

Invazijom Turaka krajem 14. stoljeća prekinut je razvoj srpskih zemalja. Srbi gube bitke s Turcima na rijeci Marici (1371.) i Kosovu (1389.) Okupacija počinje koncem 15. stoljeća a potrajat će slijedećih nekoliko stoljeća. Kroz tih nekoliko stoljeća Srbe čekaju teški dani, najtragičniji u njihovoj povijesti. Turci nabijaju Srbima namet poznat kao 'harač' kako bi se financirala imperijalna mašinerija. Najgori 'harač' postao im je 'harač u krvi', namet koji su plaćali u mladićima koje su otimani od roditelja da bi ih odgojili kao turske vojnike 'janjičare'. Tijekom ovog razdoblja dolazi do drastičnih demografskih promjena na područjima gdje su do tada živjeli Srbi. Oni napuštaju Kosovo i Sandžak, ali naseljavaju Hrvatsku i Slavonsku Krajinu, zapadne dijelove današnje Bosne i Hercegovine, kao i teritorij današnje Vojvodine. Tijekom ovog razdoblja dolazi također do asimilacije pravoslavnih Vlaha u srpski narod.

Najveća pojedinačna od tih migracija je bila ona iz 1690., kada Srbi pod vodstvom patrijarha Crnojevića stižu u Panoniju (Austrijsko carstvo). Ponovno oživljavanje srpske države počinje Prvim srpskim ustankom protiv Turaka (1804. - 1813.) koji je poveo Karađorđe Petrović. Srbija polako jača. Godine 1815. ona postaje kneževina, a 1882. kraljevina pod vodstvom dinastije Obrenovića. Tijekom Karađorđeve dinastije (1903. - 1945.) Srbija se već sastoji od Stare Srbije, Kosova i Makedonije koju preotima Turskoj 1912.. Nakon Ferdinandovog ubojstva (28. lipnja 1914.) u Sarajevu Austro-ugarsko carstvo - otkrivši da je atentat organiziran od zapovjednika Srbijanske tajne službe - objavljuje rat Kraljevini Srbiji, čime počinje Prvi svjetski rat.

Godine 1918. dolazi do ujedinjenja Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije anektirala Kraljevinu Crnu Goru) s Državom Slovenaca, Hrvata i Srba. Novonastala država dobiva ime Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koje će 1929. biti promjenjeno u Kraljevina Jugoslavija. Ta multietnička i multiregionalna tvorevina predstavljala je ostvarenje srpske državne ideje političkog ujedinjenje srpskoga naroda i zemalja, što je bitni element u ideologiji kako Srba u Srbiji, tako i Srba iz Hrvatske.

Početkom 90. godina srpski političari, uz potporu većine naroda izraženu i na izborima, ne žele prihvatiti osamostaljenje bivših republika i raspad Jugoslavije, što je dovelo do rata u Sloveniji (1991.), rata u Hrvatskoj (1991. - 1995.) i rata u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.).

U eri Slobodana Miloševića dolazi u Srbiji do gospodarskog propadanja uslijed ratova, ekonomskih sankcija i općeg kriminaliteta u zemlji, a na koncu devedesetih došlo je do bombardiranja SR Jugoslavije od strane NATO-a zbog agresije i gušenja albanske većine na Kosovu. Od 2000. pa sve do današnjih dana Srbija prolazi kroz procese reintegracije u međunarodnu zajednicu i ekonomske tranzicije. 3. lipnja 2006. dolazi do mirnog razdvajanja Srbije i Crne Gore na dvije neovisne države, čime je broj Srba u okolnim državama izvan matične države dosegao trećinu ukupnog broja.

Etnografija

Nikola Tesla, u znanosti prvi među najvećima.

Stari običaji i vjerovanja [5]

Vjerovanja

Srbi srednjeg vijeka poprimili su kršćanstvo i zadržali ga do danas. Računa se da je 95% Srba 1991. godine pripada istočnoj pravoslavnoj crkvi. U narodu su se ipak održala do naših dana stara poganska slavenska vjerovanja, kao kult predaka i vjerovanje u život poslije smrti. Zadušnice, dani kada se posjećuju grobovi i pale svijeće dušama pokojnih, i donosi im se hrana i piće, vjerovanje u urokljive oči, vampire, vještice i nečiste objekte očuvao se također još kod starije populacije. Rođenje, brak i smrt kod Srba su najznačajni događaji u ljudskom životu. Do nedavnih vremena vjerovalo se da su rođenje i smrt, prelazak iz jednog svijeta u paralelni i nazad. Smrt znači rođenje u drugom i vice versa.

Hrana i piće

Glavnina stanovništva Srbije, ona ruralna, sve donedavno provodila je život na mjestu rođenja, baveći se poljoprivredom, voćarstvom i stočarstvom. Većina hrane porijeklom je od domaće proizvodnje. Kruh se proizvodio sa ili bez kvasca (pogača) za posebne prigode. U starija vremena uobičajen je bio kruh od kukuruznog brašna (proja) a izrađivao se i od ječma, prosa i raži. Jela kao što su, inače omiljena, sir, kajmak, kuhana jaja ili šunka, poslužuju se kao hors d'oeuvres ("meze"), hladna predjela uz druženje, odnosno onako, kad netko svrati. Uz ovo se obično popije šljivova rakija (šljivovica), što je veoma poznato i omiljeno i u Lici i Slavoniji. Od poljoprivrednih proizvoda uzgajaju grah, krumpir, luk, kupus, rajčicu i papriku. Od poznatijihh jela tu su 'sarma', koja se priprema kuhanjem mljevenog mesa umotanog u list kupusa, nadalje poznata im je 'srpska salata' sa mnogo rajčice, paprike, sira i luka. U području Dunava značajnija je upotreba ribe u prehrani, a ime si je stekla i 'alaska čorba' (nastalo od alasi =riječni ribari). Razne vrste pita, slanih i slatkih, također se često nađu na stolu, a osobito je na cijeni 'gibanica'.

Odjeća

Do svršetka 19. stoljeća žene su same proizvodile materijal i izrađivale odjeću za sebe i svoje obitelji. Tek kasnije počela je uporaba industrijske tkanine, prvo po urbanim središtima pa tek onda po seoskim zajednicama. Obuća se izrađivala od štavljene goveđe kože ('opanci'). Čarape, ili polu-čarape (nazuvice) pletene su od vune. Hlače su oblika nikerbokerica (čakšire), uz njih muškoj odjeći treba pridodati nepromočivi bezrukavni kaputić 'zubun', krznenu kapu 'šubara' ili nacionalnu kapu 'šajkača'.

Populacija

Većina Srba živi u matici Srbiji. Velik dio srpske populacije također živi i u Bosni i Hercegovini (gdje su konstitutivni narod), točnije u Republici Srpskoj, jednom od dvaju entiteta u BiH, te u Hrvatskoj.

Mnogo manje Srba živi u Makedoniji, Sloveniji, Rumunjskoj, Albaniji i Mađarskoj.

Dosta Srba također živi i u iseljeništvu, poglavito u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji.

Značajnije urbane populacije

Najveće urbane populacije Srba u Srbiji i Crnoj Gori su u Beogradu (1,417.187; 2002, [6]), Novom Sadu (oko 250.000), Nišu (300.000), Kragujevcu (200.000).

Od gradova sa značajnim brojem Srba u Bosni i Hercegovini, valja navesti Sarajevo (200.000) i Banju Luku u Bosni i Hercegovini (200.000).

Ostale značajne srpske gradske zajednice u inozemstvu vrijedne spomena su Chicago i dio Illinoisa gdje je najveća srpska izvaneuropska gradska populacija, zajedno sa Torontom i južnim Ontariom, te njemački gradovi München, Frankfurt i Stuttgart.

Poznati Srbi

Znanstvenici: Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), pisac Miloš Crnjanski;

Športaši: Aleksandar Đorđević, Dragan Džajić, Predrag Stojaković, Dejan Bodiroga, Vlade Divac

Umjetnici: Miodrag Petrović-Čkalja, umjetnik i povjesničar umjetnosti Davor Džalto, Rade Šerbedžija, glumac (hrvatski Srbin).

Prema listu National Enquirer pisac Ian Fleming je stvorio James Bonda po Dušku Popovu, srpskom tajnom agentu nadimka Tricikl ("The Tricycle").[nedostaje izvor]

Jezik

Srbi govore srpskim jezikom. Za detaljniji prikaz srpskog jezika, pogledajte članak srpski jezik.

Srbi izvan Srbije

Izvori

Vanjske poveznice