Pokolj u osječkom zatvoru 1945.
 |
Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava) Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom. |
 |
U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava) Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta. |
 |
Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima (literatura, internetske stranice itd.). Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. cijeli članak izuzev spomen-ploča, temelji se na Komunistički zločini |
Pokolj u osječkom zatvoru 1945. je zločin protiv čovječnosti koji su 25. listopada 1945. počinili članovi OZNA-e[1][2] nad hrvatskim ratnim zarobljenicima netom nakon završetka Drugog svjetskog rata.[3]
Ubacivši bombe u zaključane ćelije, članovi jugokomunističke tajne policije ubili su 48 hrvatskih ratnih zarobljenika[1][2][3] u osječkom zatvoru prekršivši time Ženevsku konvenciju o postupanju s ratnim zarobljenicima.[3]
Prije samoga ubojstva, partizanski časnici su zarobljenike svakodnevno zlostavljali. Budući da su zarobljeni u lošim higijenskim uvjetima, bez vode i hrane, hrvatski zarobljenici su se pobunili i pozvali se na Ženevsku konvenciju.[1] Čuvari su zahtjeve proslijedili tajnoj policiji koja je prvo bacila bombe, a one preživjele potom ubila unakrsnom vatrom iz strojnica.[4]
Na zidu Osječkog okružnog zatvora, u prisustvu Dragana Vulina, tada zamjenika župana Osječko-baranjske županije,[1] članova Hrvatskog žrtvoslovnog drštva i brojnih braniteljskih udruga iz Slavonije, 25. listopada 2016. otkrivena je spomen-ploča u znak sjećanja na ovaj zločin.[2]
Spomen ploču otkrio je Ilija Begovac, sin žrtve Stanka Begovca iz Tordinaca.[1][5]
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nije osobno sudjelovala svečanosti otvaranja spomen-ploče, ali je poslala pismo u kojem je naglasila da je obilježavanje mjesta masovne likvidacije žrtava tijekom II. Svjetskog rata iznimno važno za njegovanje kulture spomena tim više što su mnoge žrtve iz tog razdoblja bile prešućivane, a njihovim bližnjima je bilo uskraćeno iskazivanje pijeteta.[6]
Za zločin nije odgovarao niti jedan član OZNA-e, čija se imena nalaze u komuniističkim arhivima koje je Ivica Račan zatvorio za javnost 2000. godine-[1]
Srodni članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f komunistickizlocini.net, nepotpisano: UBACIVŠI BOMBE U ĆELIJE ZATVORA U OSIJEKU OZNA NAPRAVILA MASAKR NAD 48 HRVATSKIH ZATOČENIKA, 25. listopada 2016. (pristupljeno 28. listopada 2016.)
- ↑ a b c valpovština.info, Pavo Milekić: U Osijeku otkrivena Spomen-ploča u znak sjećanja na žrtve jugo – komunističkog zločina 1945. godine, 25. listopada 201. (pristupljeno 2. listopada 2016.)
- ↑ a b c Glas Slavonije, Davor Kibelj: Otkrivena spomen-ploča u sjećanje na žrtve komunističkog terora 1945., 25. listopada 2016. (pristupljeno 28. listopada 2016.)
- ↑ Blok umirovljenici zajedno, BUZ: Obilježena 70-ta obljetnica masakra OZNA u Osijeku, 25.listopada 2016. (pristupljeno 28.listopada 2016.)
- ↑ republika.eu Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2021. (Wayback Machine), S.T.V.: Spomen ploča žrtvama komunizma: 48 osoba osuđeno na smrt i ubijeno na današnji dan, 25. listopada 2016. (pristupljeno 28. listopada 2016)
- ↑ HDZ Osječko-Baranjske županije, HDZ-OBZ: Žrtvama komunističkog režima podignuta spomen ploča 25. listopada 2016. (pristupljeno 28. listopada 2016.)