Kolinda Grabar-Kitarović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović
4. predsjednica Republike Hrvatske
trenutačno
u službi od
19. veljače 2015.
Prethodnik Ivo Josipović
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija
u službi
17. veljače 2005. – 12. siječnja 2008.
Premijer Ivo Sanader
Prethodnik  Miomir Žužul (kao ministar vanjskih poslova),
Neven Mimica (kao ministar europskih integracija)
Nasljednik Gordan Jandroković
Ministrica europskih integracija
u službi
23. prosinca 2003. – 17. veljače 2005.
Premijer Ivo Sanader
Prethodnik  Neven Mimica
Rođenje 29. travnja 1968.
Politička stranka HDZ
(do 2015.)
Zanimanje diplomatkinja

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) je predsjednica Republike Hrvatske, hrvatska političarka i diplomatkinja, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. godine.

Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama.[1] Od srpnja 2011. je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.[2] U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 11. siječnja 2015. izabrana je za predsjednicu Republike Hrvatske.[3] Na Trgu sv. Marka u Zagrebu svečano je 15. veljače prisegnula za prvu hrvatsku predsjednicu,[4] a 18. veljače u večernjim satima preuzela predsjedničku dužnost od svoga prethodnika Ive Josipovića.[5]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođena je u Rijeci, a svoju je mladost provela u rodnom kraju u zaleđu grada, na Grobniku. Osnovnu školu završila je na Grobniku, a zatim je srednju školu upisala u Rijeci. Maturirala je u SAD-u, a u Zagrebu je 1993. godine diplomirala engleski jezik i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Godine 2000. stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (teza o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata).

Svoju profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu znanosti i tehnologije, da bi se 1993. godine zaposlila u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je najprije radila kao savjetnica u Uredu zamjenika ministra, a potom kao načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. 1997. godine odlazi u Veleposlanstvo RH u Kanadi, prvo kao diplomatski savjetnik, a zatim kao ministar savjetnik.

Aktivno govori engleski, španjolski i portugalski, a pasivno njemački, talijanski i francuski.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. 23. prosinca 2003. godine imenovana je ministricom europskih integracija. 18. siječnja 2005. godine postaje voditeljica Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Europskoj uniji (pregovarački tim). Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija imenovana je ministricom vanjskih poslova i europskih integracija. Na dužnosti ministrice ostala je do 12. siječnja 2008. godine. Za vrijeme njezinog mandata Republika Hrvatska započela je pregovore za članstvo u EU.

U Sjevernoatlantskom savezu Kolinda Grabar-Kitarović zadužena je za javnu diplomaciju, odnosno za, kako sama kaže, „komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima“.[6]

Predsjednički izbori 2014./2015.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Kolinda Grabar-Kitarović tijekom predsjedničke kampanje 2014. godine
Kolinda Grabar-Kitarović u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu

Kolinda Grabar-Kitarović službeno je 12. lipinja 2014. postala kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske na predsjedničkim izborima. Odluka je donijeta u Vukovaru nakon održane sjednice Predsjedništva HDZ-a i na njihov prijedlog što je Nacionalno vijeće jednoglasno usvojilo.[7] Svoj izborni program naziva "Za bolju Hrvatsku" Grabar-Kitarović je predstavila 11. studenoga 2014. godine.[8]

Predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima 2014./2015. podržali su Hrvatska demokratska zajednica - HDZ, Hrvatska seljačka stranka - HSS, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević - HSP AS, Blok umirovljenici zajedno - BUZ, Hrvatska demokršćanska stranka - HDS, Zagorska demokratska stranka - ZDS, Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS, Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku.[9]

Privatni život[uredi VE | uredi]

Udana je za Jakova Kitarovića i majka je dvoje djece.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]