Popis organizacija koje koriste Linux OS

Izvor: Wikipedija
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 Potrebno je provjeriti točnost podataka u ovom članku. (Rasprava)
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 U ovom je članku uočeno pogrešno pisanje godina, imena mjeseci ili cijelih nadnevaka.
Članak treba ispraviti u skladu s preporukama.
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava)
Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć)
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS
 Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika. (Rasprava)
Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Francuski je parlament 2007. prešao na Ubuntu Linux operativni sustav

Popis organizacija koje koriste Linux OS je popis privatnih i vladinih organizacija koje su s drugih operativnih sustava prešle na Linux operativni sustav.

Vladine organizacije[uredi | uredi kôd]

Kada neka vlada zbog okolnosti dođe pod pritisak organizacija poput World Trade Organization i International Intellectual Property Alliance, izlaz iz ove situacije neki vide u prijelazu na Linux operativni sustav te slobodni software, kao na dostižnu i s legalnog stanovišta prihvatljivu zamjenu za piratski software i skupe proizvode tvrtki kao što su Microsoft, Apple te druge komercijalno orijentirane tvrtke. Posebno je ovo često u zemljema s velikim brojem kvalitetnih informatičkih stručnjaka, kao što su Indija i Pakistan - obje ove zemlje ne mogu si priuštiti ulaganja u skupe tehnološke projekte visoko razvijenih zapadnih zemalja. No nije samo faktor cijene ono što vladine organizacije usmjerava na prijelaz na Linux, vrlo je važna i njegova stabilnost te stabilnost i otvorenost izvornog koda, tako da su i neke europske i sjevernoameričke vladine organizacije i institucije također počele koristiti Linux OS.[1][2][3][4][5][6]

Afrika[uredi | uredi kôd]

  • South African Social Security Agency (SASSA) koristi Linux.[7]

Azija[uredi | uredi kôd]

Istok[uredi | uredi kôd]

  • Narodna republika Kina koristi Linux OS za svojue Loongson procesore, kako bi bila tehnološki što nezavisnija.[8]
  • Kylin OS, koristi ga kineska vojska, prvo na FreeBSD osnovi, od inačice 3.0, baziran na Linuxu.[9][10]
  • Državna kineska industrijsko komercijalna banka je instalirala LInux kod svih svojih 20,000 predstavništava. (2005)[11]

Zapad[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2003, turska je vlada odlučila kreirati vlastitu Linux distribuciju Pardus, razvijenu na Nacionalnom istraživačkom institutu za elektroniku i kriptologiju. Prva verzije Pardus 1.0, službeno je najavljena 27 prosinca 2005.[12]

Sjever[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2010, Vladimir Putin potpisao je plan da vlada ruske federacije do 2012.pređe na slobodni software, uključujući Linux OS.[13][14]

Jug[uredi | uredi kôd]

  • Vlada indijske države Kerala najavila je 2001. svoju službenu podršku slobodnom softwareu te otvorenom kodu.,[15] ovaj je dokuiment obznanjen na prvoj konferenciji o slobodnom softwareu u Indiji "Freedom First!", održanom u srpnju 2001 u Trivandrumu, glavnom gradu Kerale, gdje je i Richard Stallman prisustvovao osnovanju Free Software Foundation of India.[16]
  • Godine 2014, s krajem podrške za Windows XP, vlada indijske države Tamil Nadu prešla je na Linux OS BOSS Linux (Bharat Operating System Solutions).[17]

Europa[uredi | uredi kôd]

Austrija[uredi | uredi kôd]

  • Glavni grad Beč prešao je na vlastitu na debianu baziranu Linux inačicu Wienux.[18] Projekt je u međuvremenu propao, jer je potreban software bio inkopatibilan s Linuxom.[19]

Češka republika[uredi | uredi kôd]

Francuska[uredi | uredi kôd]

  • Francuska žandarmerija je s Windows XP prešla na Ubuntu OS 2007 .[22][23][24]
  • Francusko ministarstvo poljoprivrede koristi Mandriva Linux.[24]
  • Francuski parlament od 2007. koristi Ubuntu OS.[25][26] No od 2012, zastupnici mogu birati žele li koristiti Windows ili Linux.[27]

Njemačka[uredi | uredi kôd]

  • Gradska vlada Münchena je od 2003. počela prelazak na Linux OS na debianu zasnovan LiMux.,[28][29][30][31] Krajem 2011. 9000 računala gradske vlade koristilo je Linux OS.[32] Sukladno izvještaju iz 2012. grad je uštedio 11 000 000 eura.[33] Nedavno je najavljeno da bi se trebali vratiti na Windows sustav, prije svega zbog kompatibilnosti jer u ostatku Njemačke se koriste Windowsi, te zbog skupoće programerskih poslova. No činjenica je da su uštedjeli 11 000 000 USD.[34] No neki promatrači smatraju da, kao Silviu Stahie (Softpedia), je ovo prije svega političko a ne tehničko pitanje, te da je tu nesumnjivu ulogu imao i Microsoft.[35]
  • Federalna agencija za zapošljavanje je svojih 13,000 računala prebacila s Windows NT na OpenSuse.[36]

Island[uredi | uredi kôd]

  • Island je u ožujku 2012 odlučio da želi da javne institucije pređu na open source software. Škole su već prešle s Windowsa na Ubuntu Linux.[37]

Makedonija[uredi | uredi kôd]

  • Ministarstvo obrazovanja i znanosti Makedonije na svojih više od 180,000 računala koristi Ubuntu OS.[38]

Nizozemska[uredi | uredi kôd]

  • Nizozemska policija za svoju Internet Research and Investigation Network (iRN) koristi samo slobodni softwateree otvorenog koda, i to od 2003. Koriste 2200 računala s Ubuntu OS.[39]

Rumunjska[uredi | uredi kôd]

  • RATB, državno sponzorirana prevoznička tvrtka iz Bukurešta koristi liNUX os ZVAN "C90++ (Benny)" .[nedostaje izvor]
  • ROMATSA, Rumunjska administracija za zračni promet koristi Ubuntu OS na svojim simulatorima letenja.[nedostaje izvor]

Rusija[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2014, Rusija je najavila da planira koristiti Linux OS za potrebe ministarstva zdravlja, kao protumjeru sankcijama vezanim uz aneksiju Krima, te kao bi oštetila američke korporacije poput Microsofta.[40]Godine 2018.Rusija je najavila da će početi koristiti Astra Linux.[41]

Španjolska[uredi | uredi kôd]

  • Istaknuta je još 2003. kao zemlja koja je otišla najdalje u prihvaćanju Linux OS,[42] primjer je njihova distribucija LinEx

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Edubuntu CD kit

Linux se često koristi u tehničkim disciplinama na univerzitetima i u istraživačkim centrima. Prije svega zbog besplatne instalacije, te velike količine slobodnog softwarea. IBM vodi reklamnu kampanju pod naslovom Linux in education.

Primjeri masovnije primjene Linuxa u obrazovanju:

  • OLPC XO-1 (prvo znan kao MIT $100 laptop i The Children's Machine), je jeftini laptop koji koristi Linux OS, te je trebao biti dostavljen milijunima djece u zemljama u razvoju, kao dio One Laptop Per Child projekta.
  • Linux se može koristiti i na Raspberry Pi jednopločnim računalima - koja su pak prvotno i razvijena za edukacijske svrhe(no danas se uporaba raširila i na druga područja primjene).

Europa[uredi | uredi kôd]

Njemačka[uredi | uredi kôd]

  • Najavljeno je da će 560,000 njemačkih studenta, s 33 univerziteta prijeći na Linux OS.[43]
  • Godine 2012, Leibniz-Rechenzentrum (Leibniz Supercomputing Centre) (LRZ) Bavarske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je SuperMUC, četvrto najjače računalo na svijetu. Računalo je zasnovano na x86- osnovi te ima 155,000 procesorskih jezgri, te brzinu od 3 (petaflops of processing power?) i 324 terabita RAM-a. Kao operativni sustav koristi SUSE Linux Enterprise Server.[44]

Italija[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Makedonija[uredi | uredi kôd]

  • U makedonskim školama(486!) koristi se 5,000 Linux računala, operativni sustav Ubuntu .[46][47]Po novijim podacima 2009. je broj računala s Ubuntu operativnim sustavom iznosio više od 180 000.[48]

Kućna primjena[uredi | uredi kôd]

  • Sony's PlayStation 3 s hard diskom (20GB, 60GB ili 80GB)posebno je prilagođena lakoj instalacicji Linuxa.[49] Međutim pod linuxom nisu dostupne sve mogućnosti sustava poput 3D grafike.[50]
  • 2008, brojni modelinetbook računala imali su predinstaliran Linux Os, najčešće prema hardveru nezahtjevne distribucije poput Xandrosa ili Linpusa.[51]
  • Tijekom 2007 i 2008, Linux distribucije s naglaskom na lakoću uporabe poput Ubuntua doživjele su porast popularnosti kod korisnika kućnih računala, čak su i neke tvrtkr poput Della, nudile modele s preinstaliranim Ubuntu OS.[52]
  • Godine 2011, Google je uveo svoje Chromebooks, web thin client računala zasnovana na Linuxu, sustav je uključivao samo web browser, file manager i media player. Kao ekstenzija mogao se postaviti i Chrome Remote Desktop .Godine 2012 pojavio se prvi Chromebox, desktop verzija Chromebooka. U 2013 Chromebook računala su činila oko 20-25% udjela na tržištu laptopa jeftinijih od 300 USD.[53]Godine 2016. Chromebookova računala činila su 58% od 2,6 milijuna mobilnih uređaja kupljenih za škole u SAD-u i oko 64% tržišta izvan SAD-a. Nasuprot tomu prodaja Appleovih tableta i laptopa školama u SAD-u pala je u istom razdoblju na 19%, a 2012. je iznosila 52%.[54]U ožujku 2018. 60% laptopa kupljenih za škole u SAD-u činila su računala Chromebook.[55]
  • Android OS, kreiran od strane Googlea 2007, namijenjen za smartphone i tablet računala je krajem 2013 pokrivao 80% tržišta istih[56] i 60% tablet računala;.[57]
  • U ožujku 2014, Ubuntu OS je imao 22,000,000 korisnika.[58]
  • U veljači 2022, Valve je izbacio igraću konzolu Steam Deck[59], prvu dediciranu Linux konzolu za videoigre koju pokreće SteamOS 3.0[60].

Znanstvene institucije[uredi | uredi kôd]

The IBM Roadrunner,3. najbrže računalo an svijetu koristi Fedora OS i Red Hat Enterprise Linux

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Georgia Tech Research Institute Will Lead $10 Million Department of Homeland Security Open Cyber Security Initiative. Georgia Tech Research Institute. Pristupljeno 14. listopada 2011.
  2. ↑ DHS, Georgia Tech seek to improve security with open-source tools. Government Computer News. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2015. Pristupljeno 14. listopada 2011.
  3. ↑ Georgia Tech Research Institute Leads $10 M Open Source Initiative. Georgia Institute of Technology. 17. svibnja 2011. Pristupljeno 14. listopada 2011.
  4. ↑ Hsu, Jeremy. 26. svibnja 2011. U.S. Considers Open-Source Software for Cybersecurity. MSNBC. Pristupljeno 14. listopada 2011.
  5. ↑ Wheeler, David A. 21. kolovoza 2013. What is open security? (PDF). Institute for Defense Analyses. Open Security. Pristupljeno 7. rujna 2013. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  6. ↑ Open Security Foundation. Open Security Foundation. Pristupljeno 21. lipnja 2011.
  7. ↑ SASSA cuts costs and improves service delivery in rural areas with Novell and Userful Multiplier. Omni Technology Solutions. Lipanj 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2014. Pristupljeno 25. lipnja 2009.
  8. ↑ China's Microprocessor Dilemma. Microprocessor Report. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2010. Pristupljeno 15. travnja 2009.
  9. ↑ Kylin Operating System of superior performance developed. english.chinamil.com.cn. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  10. ↑ 麒麟Linux安全操作系统3.0版. www.kylin-os.com (kineski). 18. svibnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2009. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  11. ↑ Microsoft Fights Piracy In China, Linux Wins. InformationWeek. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2007. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  12. ↑ UEKAE. Why Pardus?. UEKAE. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2011. Pristupljeno 28. lipnja 2009.
  13. ↑ CNews:Открытое ПО - Open Source. CNews.ru. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. prosinca 2010. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  14. ↑ open... opendotdotdot.blogspot.com. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  15. ↑ "Role of Open or Free Software", Section 15, page 20, of the State IT Policy (2001) of the Government of Kerala, copy available at the UN Public Administration Network (UNPAN) site (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. studenoga 2013. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  16. ↑ Press release from GNU Project, July 2001
  17. ↑ Kumar, N Ravi. 18. ožujka 2014. TN state departments asked to switch over to open source software. The Hindu. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  18. ↑ Latest Topics. ZDNet. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2008. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  19. ↑ Mobily, Tony. 9. lipnja 2008. Vienna failed to migrate to GNU/Linux: why?. freesoftwaremagazine.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2011. Pristupljeno 26. rujna 2010.
  20. ↑ European Communities. Veljača 2005. EUROPA - IDABC - Czech post successfully migrates to Linux. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2009. Pristupljeno 14. listopada 2005.
  21. ↑ Latest Topics. ZDNet. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2010. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  22. ↑ Ryan, Justin. Ožujak 2009. Open Source Leads Gendarme to Arrest Spending. Pristupljeno 12. ožujka 2009.
  23. ↑ Gendarmerie saves millions with open desktop and web applications. Open Source Observatory. 6. ožujka 2009. Pristupljeno 20. veljače 2011.
  24. ↑ a b Paul, Ryan. Ožujak 2009. French police: we saved millions of euros by adopting Ubuntu. Pristupljeno 12. ožujka 2009.
  25. ↑ French parliament dumping Windows for Linux | Tech News on ZDNet  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2008. (Wayback Machine)
  26. ↑ IDABC. Srpanj 2008. Fr: 'Members of Parliament have easily adapted to Open Source desktop'. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. kolovoza 2008. Pristupljeno 4. srpnja 2008.
  27. ↑ Les prochains députés devront choisir entre Ubuntu et Windows (French language). Next INpact. Lipanj 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2014. Pristupljeno 16. travnja 2014.
  28. ↑ Latest Topics. ZDNet. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2008. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  29. ↑ Florian Schießl, deputy project manager. 22. travnja 2008. Zwei Jahre freie Software in München (PDF)[neaktivna poveznica]
  30. ↑ Munich conversion count timeline. Prosinac 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2010. Pristupljeno 20. veljače 2011.
  31. ↑ Official LiMux page. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 20. veljače 2011.
  32. ↑ Reed, Michael. 2. siječnja 2012. Munich Linux Migration Project LiMux Reports Success. Linux Journal. Pristupljeno 8. siječnja 2012.
  33. ↑ Switching to Linux saves Munich over €11 million ( - Software - Government ). News.idg.no. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2016. Pristupljeno 21. ožujka 2013.
  34. ↑ Linux-on-the-desktop pioneer Munich now considering a switch back to Windows, Arstechnica - retrieved August 19, 2014
  35. ↑ Munich Switching to Windows from Linux Is Proof That Microsoft Is Still an Evil Company. News.softpedia.com. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  36. ↑ heise online - Federal Employment Office switches to Linux  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. ožujka 2009. (Wayback Machine)
  37. ↑ Linux News: Community: Iceland Has the Hots for FOSS. Linuxinsider.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2015. Pristupljeno 3. travnja 2012.
  38. ↑ Canonical Ltd. Studeni 2007. Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2009. Pristupljeno 22. ožujka 2009.
  39. ↑ Hillenius, Gijs. 12. prosinca 2013. 'Open source only' at Dutch police Internet forensics. European Commission. Pristupljeno 12. prosinca 2013.
  40. ↑ Russian Ministry of Health to Replace Microsoft and Oracle Products with Linux and PostgreSQL. News.softpedia.com. Pristupljeno 9. kolovoza 2014.
  41. ↑ Cimpanu, Catalin. "Russian military moves closer to replacing Windows with Astra Linux". ZDNet. Retrieved 6 June 2019.
  42. ↑ Linux in Spain. lwn.net. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  43. ↑ German universities migrate to Linux. ComputerWeekly. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  44. ↑ Paul, Ryan. SUSE Linux powers 147,456-core German supercomputer. Ars Technica. Pristupljeno 27. srpnja 2012.
  45. ↑ Benvenuti in FUSS!. fuss.bz.it. Pristupljeno 10. kolovoza 2015.
  46. ↑ The GNOME Journal: Macedonia Deploys 5,000 GNOME Desktops in Public Schools  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2011. (Wayback Machine)
  47. ↑ Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations. Ubuntu. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2009. Pristupljeno 3. travnja 2012.
  48. ↑ Canonical Ltd. (November 2007). "Every Student in the Republic of North Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations". Archived from the original on 2009-04-03. Retrieved 2009-03-22.
  49. ↑ Yellow Dog Linux launches for PS3. Pristupljeno 29. kolovoza 2007.
  50. ↑ SDB:PS3 - openSUSE. en.opensuse.org. Pristupljeno 6. srpnja 2016.
  51. ↑ The Economist. Prosinac 2008. Small is beautiful. Pristupljeno 27. prosinca 2008.
  52. ↑ Dell Inc. 2008. Ubuntu Keeps Getting Better. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2009. Pristupljeno 27. prosinca 2008.
  53. ↑ Williams, Rhiannon. 11. srpnja 2013. Google Chromebook sales soar in face of PC decline. Daily Telegraph. Pristupljeno 3. rujna 2013.
  54. ↑ Wingfield, Nick; Singer, Natasha. 2. svibnja 2017. Microsoft Looks to Regain Lost Ground in the Classroom. The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 6. svibnja 2017.
  55. ↑ Ng, Alfred. 28. ožujka 2018. How Chromebooks became the go-to laptops for security experts. CNet. Pristupljeno 29. ožujka 2018.
  56. ↑ Android dominates 81 percent of world smartphone market. CNET. 12. studenoga 2013. Pristupljeno 3. siječnja 2014.
  57. ↑ IDC estimates 221m tablets shipped in 2013; Android top with 61%, then iOS 35% and Windows 3%. The Next Web. 4. prosinca 2013. Pristupljeno 3. siječnja 2014.
  58. ↑ Sneddon, Joey-Elijah. 12. ožujka 2014. Ubuntu Phones to Cost $200 to $400 — Can they be a Success at this Price?. OMG Ubuntu. Pristupljeno 15. ožujka 2014.
  59. ↑ Steam Deck. Wikipedia (engleski). 29. ožujka 2022.
  60. ↑ SteamOS. Wikipedia (engleski). 14. ožujka 2022.
  61. ↑ Nancy Owano. 12. svibnja 2013. International Space Station making laptop migration from Windows XP to Debian 6. Phys.org. Pristupljeno 24. svibnja 2013.
  62. ↑ Steven J. Vaughan-Nichols. 6. svibnja 2013. To the space station and beyond with Linux. ZDnet. Pristupljeno 13. studenoga 2013.
  63. ↑ Gruener, Wolfgang. Studeni 2010. 570 MP Camera May Unveil The Universe's Big Secret Of Gravity. ConceivablyTech. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2010. Pristupljeno 16. srpnja 2016.
  64. ↑ Richmond, Gary. Siječanj 2009. The Large Hadron Collider switches on. If it's the end of the world, it will be powered by GNU/Linux. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2008. Pristupljeno 10. siječnja 2009.
  65. ↑ Internet Archive. Srpanj 2009. Internet Archive - Frequently Asked Questions. Pristupljeno 23. srpnja 2009.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_organizacija_koje_koriste_Linux_OS&oldid=6894977"