Praktične dužnosti islama

Izvor: Wikipedija

Praktične dužnosti islama nazivaju se još i stubovi islama ili islamski šarti. To su pet osnovnih dužnosti koje su strogo naređene (farz) i bez čijeg ispunjavanja musliman sunitskog opredjeljenja nije "pokoran Allahu", što je doslovan prijevod arapske riječi "muslim".

Islamskih šarta ima pet:

1. Izjava kelimei- šehade
2. Redovno obavljanje namaza
3. Post u mjesecu ramazanu
4. Izdvajanje zekata
5. Obavljanje hadža bar jednom u životu

Sadržaj 1 Kelimei- šehada 2 Namaz 3 Post 4 Zekat 5 Hadž

[uredi] Kelimei- šehada

je rečenica kojom se postaje muslimanom kada se izgovori s vjerovanjem. Njome musliman izriče svoje uvjerenje u postojanje i jedinstvo Allaha te u poslanstvo Muhameda a.s. Šehada na arapskom jeziku zvuči ovako: "Eš heddu en la Illahe Illalah ve eš heddu enne Muhammeden abduhu ve resulluhu." U prijevodu na hrvatski jezik izgovaramo ovo: "Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem da postoji samo jedan Bog, Allah i da je Muhamed Božji sluga i Božji poslanik." Prvim dijelom te rečenice muslimani izjavljuju da Bog postoji te da je On samo jedan. Slična izjava je prva od deset Božjih zapovijedi: "Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene." Drugim dijelom šehade izjavljuju da je Muhamed čovjek (a ne božanstvo ili nadčovjek) te da je poseban po tome što je poslan od Boga da prenese i pojasni islam ljudima. Muhamed je u šehadi naveden u svojoj ljudskoj prirodi (Božji sluga) i svojoj zadaći u svijetu (Božji poslanik).

[uredi] Namaz

je direktan kontakt vjernika muslimana s Bogom, Allahom putem molitve te različitih položaja tijela. Riječ nàmāz je turska riječ perzijskog porijekla u upotrebi u hrvatskom i bošnjačkom jeziku, a izvorna je riječ "salatun" arapskog porijekla te znači "biti u vezi". Namaz se obavlja svakog dana pet puta dnevno u točno određena doba dana. Musliman u namazu je u vezi sa Stvoriteljem te mu odaje počast riječima i pet različitih položaja tijela:

1. kijam- je mirno stajanje
2. kiraet- je izgovaranje Kurana stojeći
3. ruku'- je ponizno saginjanje pred Božjom veličinom
4. sedžda- je polaganje lica na tlo među ruke u znak pokornosti
5. ka'de- je mirno sjedenje nogu povijenih pod sobom.

Ove kretnje se ponavljaju više puta, točno određenim slijedom. Također je precizirano što se u kojem položaju izgovara.Različiti položaji tijela u namazu simboliziraju odnos čovjeka prema Allahu: u kijamu musliman stoji pred Allahom kao prijatelj, u ruku'u kao sluga, a u sedždi kao pokoran rob Allahove volje.

Za ispravnost namaza postoje određeni uvjeti te namaz nije valjan ako samo jedan od njih nije zadovoljen.

[uredi] Post

je treća praktična dužnost muslimana. Posti se 29 ili 30 dana mjeseca ramazana po islamskom kalendaru i to od zore do zalaska sunca. Post podrazumijeva potpuno odricanje od jela, pića, navike pušenja i seksualnih kontakata. Post će biti valjan ako je vjernik odlučio postiti u svrhu odanosti Allahu. Obveznici posta su svi muslimani i muslimanke nakon puberteta (što u islamu označava punoljetnost) koji su mentalno zdravi te fizički sposobni postiti.

[uredi] Zekat

je četvrta praktična dužnost muslimana. Zekat je vjerski doprinos koji se izdvaja iz viška imovine. Pod viškom se podrazumijeva imovina koja ne služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba svojeg vlasnika s obitelji, npr. srebro, zlato, živo blago te roba namijenjena prodaji. Takva imovina naziva se "nisab" i podliježe obračunu zekata po stopi od 2,5 % ili jedna četrdesetina. Zekat se izdvaja onima kojima je u danom trenutku najpotrebniji (siromašni, prezaduženi, vjerske škole i sl.)

[uredi] Hadž

obaviti je peta dužnost muslimana. Ta je dužnost ograničena na punoljetne, umno i financijski sposobne muslimane i muslimanke. Financijski sposobni su oni koji iznad potreba svoje obitelji imaju višak imovine dovoljan za hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji. Hadž se obavlja zbog posjeta Kabi, svetištu muslimana u Meki.

Onaj musliman koji nije financijski u mogućnosti, nije obavezan obaviti hadž, a koji je zbog zdravstvenog stanja nesposoban izdržati taj put (a financijski je sposoban), određuje zamjenika (bedel) koji će u njegovo ime obaviti dužnost hadža. Za žene muslimanke određeno je da moraju biti u pratnji muškog rođaka ili u većoj grupi žena.

Hadž se obavlja u prvih 9 dana mjeseca zul- hidždžeta. Deseti zul- hidždže je dan Kurban-bajrama, koji se naziva i Hadži Bajram.

Kao i za ostale islamske dužnosti, i za hadž postoje određeni uvjeti te određeni ritual izvođenja, a nakon obavljenog hadža muslimana se naziva hadžijom.

Hadž se svake godine obavlja na istome mjestu i u isto vrijeme te se pretvorio u sveislamski skup u kojem sudjeluju milijuni muslimana iz čitavog svijeta. U to vrijeme, zabranjeni su međusobni sukobi muslimana te politički govori i izričito se naglašava jedinstvo muslimanske ume.