Post

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zavist, post i molitva, freska, Čukovec, Bugarska, 18.st.

Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme. Apsolutni se post pak određuje kao uzdržavanje od hrane i pića ,najčešće dan ali i ponekad više dana. U post može biti uključen i spolni odnos, te i neke druge aktivnosti.

U fiziološkom kontekstu može se odnositi ili na osobu koja tijekom noći nije uzimala hranu, ili na metaboličko stanje po potpunoj probavi i apsorpciji hrane.Postoji i dijagnostički testovi za determinaciju istog.Primjerice uzmimo da je neka osoba postila 8-12 sati. Metaboličke promjene prema stanju posta počinju po apsorpciji hrane (obično nakon 3-5 sati po uzimanju jela); "post-absorpcijsko stanje" je sinonim za ovu fazu, nasuprot "post-prandialskog" stanja tipičnog za probavu u tijeku. Postoji i dijagnostički post koji pak traje od 8–72 sata ,zavisno o dobi ispitanika te se koristi kod identifikacije stanja poput primjerice hipoglikemije. Na kraju produženi post je kroz povijest u raznim kulturama bio preporučivan kao terapijski postupak.

Učinak na zdravlje[uredi VE | uredi]

Komplikacije[uredi VE | uredi]

Zdravstvene komplikacije poistovjećene s postom prouzročenom izgladnjelosti uključuju elektrolitsku neuravnoteženost, istanjivanje kose, lanugo, ali i potencijalno fatalnu aritmiju srca[1] i insuficijenciju funkcije bubrega. Kod posta do potpune izgladnjelosti može doći i do smrti.


Pozitivni učinci[uredi VE | uredi]

Istraživanja pokazuju da ograničen unos hrane i povremeni post povoljno utječu na zdravlje, uključujući smanjen rizik za rak, bolesti srca, imune poremećaje, dijabetes, te usporavaju starenje i povoljno utječu na duljinu života.[2] Nadalje neka istraživanja upućuju i na povoljan utjecaj kod kemoterapije.[3][4][5] Po Dr. Mark P. Mattson, voditelju laboratorija za neuroznanost pri US National Institute on Aging, post svaki drugi dan pokazuje kod miševa jednako povoljne učinke kao i kalorijski ograničene dijete[6] ,a isto se pokazalo i kod istraživanja provedenog na manjem broju ljudi na University of Illinois at Chicago .[7] A

Medicinska primjena[uredi VE | uredi]

Post se često koristi prije kirurških zahvata i drugih procedura koje zahtijevaju opću anesteziju, jer uvijek postoji rizik da zbog anestezije sadržaj želuca dođe u pluća .[8][9][10] Također post je potreban i kod određenih dijagnostičkih postupaka.[11]

Post u političke svrhe[uredi VE | uredi]

Post je često korišten i kao sredstvo političkog pritiska, te za usmjeravanja pažnje javnosti na određen problem odnosno probleme. Štrajk glađu je najpoznatiji primjer korištenja posta u političke svrhe.


Religijski post[uredi VE | uredi]

U Abrahamskim religijama post predstavlja poseban i visoko cijenjen bogoštovni čin, za koji vjernici od Boga očekuju veliku nagradu. Post u judaizmu, kršćanstvu i islamu se razlikuje u dužini i vrsti, ali mu je osnovni cilj isti - da vjernik zadobije Božju milost, blagoslov i oprost.

Post u judaizmu[uredi VE | uredi]

Židovski kalendar sadrži  nekoliko redovnih dana posta. Yom Kippur (Dan iskupljenja) je prema Mojsijevom zakonu, jedini dan koji se mora ispostiti. 

Post u kršćanstvu[uredi VE | uredi]

Post u katoličanstvu[uredi VE | uredi]

Kod katolika post je obavezan za sve osobe od 18 do 60 godina dva dana u godini: Čistu srijedu i Veliki petak. U dane posta katolici ne jedu meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je samo jedan cjeloviti obrok.

Nemrs (vrijeme kada je zabranjeno jesti meso) obvezuje sve vjernike otkad navrše 14 godina pa do konca života.

Katolici od četrnaeste godine života dužni su također petkom ne mrsiti, tj. suzdržavati se od jedenja mesa toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina u sve petke. Zakon nemrsa obvezuje sve petke u godini, ako petkom ne dođe svetkovina, ali umjesto toga nemrsa mogu vjernici izvan korizme odabrati drugo djelo pokore ili kakvo karitativno djelo.

Župnici u pojedinim slučajevima mogu iz opravdanih razloga osloboditi pojedine osobe ili obitelji obveze posta ili nemrsa ili tu obvezu zamijeniti drugim oblicima pokore.

Najvažniji post je od zloće i grijeha prema Bogu, sebi samom ili svom bližnjem tj. bilo kojem čovjeku.

Post u pravoslavlju[uredi VE | uredi]

Post u pravoslavnom kršćanstvu predstavlja uzdržavanje od određene vrste hrane ("mrsne"), kao i od svakog oblika grešnih djela, pomisli i želja. Pored molitve, i svega što služi duhovnom životu, pravoslavni vjernici pripisuju postu i naročitu važnost. Pravoslavlje gleda na tijelo i dušu kao na jednu cjelinu i tako ih i tretira u svim njihovim manifestacijama. Duša djeluje na tijelo kako živonosno, tako i smrtonosno, što u obratnom slučaju isto i za tijelo znači. Nema ostvarenja ni ispunjenja čovjekove osobnosti ako sve sile duše: razum, volja i osjećanje, kao i tijelo uzajamno ne sudjeluju. Ali, to nije moguće postići bez prihvaćanja posta, i duševnog i tjelesnog.

Jednodevni postovi:

  1. Dan prije Bogojavljenja
  2. Dan Vozdviženja časnog krsta - Krstovdan
  3. Dan Glavosjeka Sv. Jovana Krstitelja
  4. Svaka srijeda i petak (osim u vrijeme trapavih sedmica)

Veliki godišnji postovi:

  1. Uskršnji post (Veliki, Časni) - 7 sedmica
  2. Petrovski post (Apostolski) - (trajanje ovisi od datuma kada pada Uskrs, oko 40 dana)
  3. Gospojinski post (Bogorodičin) - 2 sedmice
  4. Božićni post - 40 dana

Post u protestantskim crkvama[uredi VE | uredi]

Post u islamu[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Post u islamu

U islamu post predstavlja odricanje od jela, pića, pušenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali nepriličnog govora i ponašanja od zore do zalaska sunca, u toku devetog mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana. Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo više čine i druga bogoštovna djela, te mnogo više posjećuju džamije i čitaju i proučavaju Kur'an. Postoje dva posebna obroka u ramazanu, sehur (lakši obrok prije početka posta) i iftar (obilniji obrok nakon završetka posta). Post se započinje i prekida prigodnim molitvama, najčešće uz vodu i datulje.

Post u bahaizmu[uredi VE | uredi]

Post u budizmu[uredi VE | uredi]

Post u hinduizmu[uredi VE | uredi]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Peter Gerlitz, Hugo Mantel, Stuart George Hall, Joseph H. Crehan: Fasten/Fasttage I. Religionsgeschichtlich II. Judentum III. Biblisch und kirchenhistorisch. In: Theologische Realenzyklopädie 11 (1983), S. 41–59 (histor. Überblick)
  • Carolyn Walker Bynum: Holy Feast and Holy Fast. The Religious Significance of Food to Medieval Women. Berkeley 1987. (Zur mittelalterlichen Geschichte des Fastens)
  • Hellmut Lützner: Wie neugeboren durch Fasten, Gräfe und Unzer, 2008
  • C. Lee, L. Raffaghello u. a.: Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy. In: Science Translational Medicine. 4, 2012, S. 124ra27–124ra27, . (online; PDF; 1,6 MB)
  • Ante Vučković: Post je projekt za cijeli život, razgovarao: Mirko Mihalj, Glas Koncila br. 13, 1. travnja 2001.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://circ.ahajournals.org/content/60/6/1401.full.pdf
  2. Every Other Day Fasting May Reduce Cancer Risk. WorldHealth.net (2005-03-23). pristupljeno 2010-10-18
  3. Lee, Changhan, Lizzia Raffaghello, Sebastian Brandhorst, Fernando M. Safdie, Giovanna Bianchi, Alejandro Martin-Montalvo, Vito Pistoia, Min Wei, Saewon Hwang, Annalisa Merlino, Laura Emionite, Rafael de Cabo and Valter D. Longo (8). "Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy". Science Translational Medicine 4 (124): 124ra27. Preuzeto 27 April 2012.
  4. Safdie, Fernando M., Tanya Dorff, David Quinn, Luigi Fontana, Min Wei, Changhan Lee, Pinchas Cohen, and Valter D. Longo (December 2009). "Fasting and cancer treatment in humans: A case series report". AGING. Preuzeto 27 April 2012.
  5. Lee, C, VD Longo (25). "Fasting vs dietary restriction in cellular protection and cancer treatment: from model organisms to patients". Oncogene 30 (30): 3305–16. Preuzeto 27 April 2012.
  6. "Mice live longer fasting; How about humans?", Pittsburgh Post-Gazette, April 29, 2003
  7. "On-off fasting helps obese adults shed pounds", Reuters, November 12, 2009
  8. Do You Need to Starve Before Surgery? – ABC News. Abcnews.go.com (2009-03-25). pristupljeno 2010-10-18
  9. Norman, Dr (2003-04-17). Fasting before surgery – Health & Wellbeing. Abc.net.au. pristupljeno 2010-10-18
  10. Anesthesia Information (full edition) | From Yes They're Fake!. Yestheyrefake.net (1994-01-01). pristupljeno 2010-10-18
  11. Lowering High TRIGLYCERIDES and Raising HDL Naturally – Full of Health Inc. Reducetriglycerides.com. pristupljeno 2010-10-18


P religion world.svg Nedovršeni članak Post koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.