Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji, osnovana 1808. godine u okviru Velike škole. Nalazi se na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Beogradske ulice.

Povijest[uredi VE | uredi]

1808-1863[uredi VE | uredi]

Može se govoriti o povijesti pravnog školovanja u Srbiji od 1808. godine, kada je u Beogradu osnovana Velika škola. U tadašnjem liceju s dva odjela - filozofskim i pravnim nastava je trajala dvije godine (za filozofiju) i dodatne tri godine za pravo. Većina profesora je bila školovana u inozemstvu. Među najznamenitiji se može spomenuti Jovan Sterija Popović koji je predavao Uvod u pravo i Sudski postupak. Posebne studije prava započinju 1853. godine. Tadašnja zgrada fakulteta je bila u Konaku kneginje Ljubice. Licej 1863. postaje Velika škola, od koje je kasnije nastao i Sveučilište. Prostorije su se nalazile u Kapetan Mišino zdanje, a studije su trajale četiri godine.

1905-1945[uredi VE | uredi]

1905. godine se donosi Zakon o Sveučilištu i Velika škola službeno mijenja svoj status u Sveučilište. Zbog sve većih potreba, fakultet se seli u zadanja koje je danas Filološki fakultet, a biblioteka u zgradu na Obilićevo vencu. U novu zagradu fakultet se useljava 1937. godine. Prije Drugog svjetskog rata na fakultetu je bilo oko 4000 studenata i mnoštvo profesora od kojih je većina bila školovana u inozemstvu. U to vrijeme su predavali Toma Živanović, Slobodan Jovanović, Đorđe Tasić, Mihailo Ilić i drugi. U vrijeme rata fakultet nije radio, a u zgradi se nalazila njemačka komanda. Više profesora je otjerano na robiju u Koncentracijski logor, a dva, Mihailo Ilić i Đorđe Tasić su streljani 1944. godine.

1945-danas[uredi VE | uredi]

Poslije rata, u novoj političkoj klimi, rad fakulteta se osjetno mijenja. U nastavni program biva unešeno mnoštvo predmeta koji su bili po volji tadašnjoj vlasti. I dalje, međutim, na njemu rade vrhunski stručnjaci. 1971. godine sa fakulteta je protjeran jedan broj nastavnika koji su, diskutirajući o ustavnim amandmanima 1971. godine kritizirali razbijanje Jugoslavije i posebno težak položaj koji se time nameće srpskom narodu.

Devedesetih, kada je dekan bio Miroslav Petrović, počinju lagane promjene na fakultetu, na kome se postupno modernizira i nastava i administracija. Krajem devedesetih, međutim, s fakulteta odlazi veći broj nastavnika nezadovoljnih Zakonom o sveučilištu koja je tadašlja vlast Slobodana Miloševića donijela kako bi povećala kontrolu nad Sveučilištem.

Posljednjih godina Fakultet uključio se u Bolonjski proces [1] i temeljito mijenja nastavni plan i program, a surađuje i sa svjetski priznatim profesorom Alanom Watson, počasnim doktorom Univerziteta u Beogradu, u čiju je čast Pravni fakultet osnovao Zakladu Alan Watson, a čiji je predsjednik profesor Sima Avramović. Za ljubitelje rimskog prava i antike od 1970. godine postoji i fakultetski klub Forum Romanum.

Zgrada fakulteta[uredi VE | uredi]

Zgrada u kome se danas nalazi fakultet građena je od 1937. do 1940. godine. Projekt je izradio arhitekt Petar Bajalović. U njoj se nalazi više učionica i amfiteatara od kojih je najveći i napoznatiji amfiteatar V (tzv. "petica") koji od 2006. godine nosi ime amfiteatar Radomir Lukić. Biblioteka fakulteta, koja sadrži značajan fond, je također smještena u zgradi. 1995. je završen aneks fakulteta.

Poznati studenti[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Sto pedeset godina Pravnog fakulteta 1841 - 1991, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd, 1991.
  • Znanstveno nasleđe Pravnog fakulteta u Beogradu od 1841. do 1941. godine, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd 0,1994
  • Kandić, LJ, Povijest Pravnog fakulteta 1905-1941, I-II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, beograd, 2002.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 44°48′26″N 20°28′20″E / 44.807237°N 20.472090°E / 44.807237; 20.472090