Prespansko jezero

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prespansko jezero
Lake Prespa.jpg
Lokacija Južni Balkan
Koordinate 40°54′″N 21°02′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 40°54′″N 21°02′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 273 km²
Najveća dubina 54 m
Nadmorska visina 853 m
Najveća širina 10 km
Najveća dužina 34 km
Vrsta jezera tektonsko
Ulijeva se u Ohridsko jezero
Države Flag of Macedonia.svg Makedonija
Flag of Greece.svg Grčka
Flag of Albania.svg Albanija
Karta Prespanskog jezera i njegove okolice

Prespansko jezero (makedonski: Преспанско Езеро, grčki: Μεγάλη Πρέσπα - Limni Megali Prespa, albanski: Liqeni i Prespës) je jezero na tromeđi Grčke, Albanije i Republike Makedonije.

Nalazi se na južnoj strani Prespanske kotline između planina Galičica i Baba. Od ukupne površine - 273 km², 190 km² pripada Makedoniji, 84.8 km² Grčkoj i 38.8 km² Albaniji.

Najveći grad u ovom području je Resen, na makedonskom dijelu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m.

Na Prespanskom jezeru nalaze se 2 otoka nenaseljena otoka; Golem Grad ili Zmijski otok na makedonskoj strani jezera i Mal Grad na albanskoj strani jezera. Na ovom potonjem vidljivi su ostatci manastira Sv. Petra iz XIV st.

Odmah uz (Veliko) Prespansko jezero, nešto malo južnije nalazi se jezero Mala Prespa (makedonski: Мало Преспанско езеро, grčki: Μικρή Πρέσπα - Limni Mikrá Prespa, albanski: Prespa e Vogël) , koje najvećim dijelom leži u Grčkoj 43.5 km² a vrlo malim zapadnim dijelom od svega 3.9 km² leži u Albaniji.

Na ovom jezeru, na Ailovom (Ahilejevom) otoku (Agios Achillios) je car Samuilo u X st. podigao utvrdu i crkvu Sv.Ahileja iz Larise. Ostatci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas.

Više godina nakon grčkog građanskog rata područje uz jezero na grčkom dijelu bilo je gotovo nenaseljeno. Zbog ratnih prilika, i kasnije teške neimaštine većina stanovnika se raselila (naročito slavenski dio). Tek od 1970-tih počeo je povratak stanovnika razvojem turizma.

Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune područje Prespanskih jezera proglašeno je prekograničnim parkom prirode 2000 godine.

Hidrografske odlike[uredi VE | uredi]

Satelitska snimka Prespanskog i Ohridskog jezera

Jezero dobija vodu podzemnim izvorima i od nekoliko riječica koje se ulijevaju u jezero. Sa Makedonske strane su to; Golema reka, Brajčinska reka, Kranska reka, Istočka reka, Bolnska reka i Pretorska reka. Sa Grčke strane je to Stara reka. Veliko Prespansko jezero udaljeno je samo 10 kilometara od Ohridskog jezera ali leži na 150 metara višoj razini. Prespansko jezero povezano je s Ohridskim jezerom brojnih podzemnim kanalima u krškom materijalu planine Galičica. ( poznati ponori su Zavir, iz kojeg otječe voda u Ohridsko jezero i Vragodupka) Tako vode Prespanskog jezera izviru pored manastira Sv. Naum na Ohridskom jezeru (ali i na drugim mjestima).

Ostatci ranokršćanske bazilike Sv.Ahilej iz Larise na otoku Mala Prespa

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]