Prolog (Livno, BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prolog
Prolog na karti BiH
Prolog
Prolog
Prolog na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Livno
Zemljopisne koordinate 43°47′N 16°50′E / 43.79°N 16.84°E / 43.79; 16.84Koordinate: 43°47′N 16°50′E / 43.79°N 16.84°E / 43.79; 16.84
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 1.180

Prolog je naseljeno mjesto u sastavu općine Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj i povijest[uredi VE | uredi]

Prolog je mjesto u jugozapadnom dijelu gornjeg Livanjskog polja, smješteno ispod planinskog prijevoja Vaganj (Dinara). Arheološki ostatci prapovijesne gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog -Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba. Također, ostatci srednjovjekovne tvrđave svjedoče o postojanju obrambenog sustava oslonjenog na Hrvatsko kraljevstvo. Tokom osmanskih provala na područje zapadnog Balkana, čitavo Livanjsko polje, pa tako i Prolog, došlo je pod osmansku vlast između 1470. i 1480. godine. Iz razdoblja osmanske vladavine ostalo je malo tragova o postojanju naselja, no podaci o turskoj posadi u negdašnjoj srednjovjekovnoj utvrdi svjedoče o njegovom opstanku i u ovim vremenima. Početkom 18. stoljeća, nakon mira u Požarevcu (1718.), osmanska utvrda u Prologu gubi na vojnoj važnosti, što omogućuje brojnije naseljavanje i rast naselja u njenom podnožju.

Prezimena: Penava, Poljak, Baković, Čačija, Domazet, Teklić, Knez, Čota, Kasalo, Rade, Tečić, Rosić, Škondro, Vrdoljak, Kelić, Franić, Mrđen, Jazvo, Stanić, Madžar, Milić, Novokmet, Salapić, Višević, Kotarac, Mandić, Granić, Ćaran, Periša, Vrselja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prolog
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.155 (97,88%) 1.161 (99,06%) 1.356 (98,90%)
Muslimani 0 0 0
Srbi 0 1 (0,08%) 4 (0,29%)
Jugoslaveni 0 0 6 (0,43%)
ostali i nepoznato 25 (2,11%) 10 (0,85%) 5 (0,36%)
ukupno 1.180 1.172 1.371

Porezni popisi iz 1768. godine svjedoče da je Prolog imao 316 katolika, dok se taj broj 1813. godine smanjio na 213, iako je početak 19. stoljeća uglavnom bio obilježen doseljavanjem stanovništva u Livanjsko polje. Prema popisu stanovništva iz 1964. godine u Prologu je bilo 275 kućanstava odnosno 1600 - 1800 stanovnika. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća započeo je proces iseljavanja stanovništva iz Prologa, najvećim dijelom u Hrvatsku, u mjesta Kaštela, Solin, Dugo Selo i Sesvete. Iseljavanje se bitno smanjilo krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Posljedice koje je ostavilo izrečene su u današnjem broju stanovnika, koji iznosi 403. Uz to stanovništvo je starije-nema reprodukcije, školska zgrada je prazna.

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3 Arheološka nalazišta – regija 14-25 (Sarajevo, 1988.); Bojanovski, Ivo. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Urednik: Alojz Benac. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. (Djela, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; knj. 47).
  • Perković, Tomislav. Stanovništvo Livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću (Livno: Matica hrvatska Livno, 2003.).



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Prolog (Livno, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.