Golinjevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Golinjevo
Golinjevo na karti BiH
Golinjevo
Golinjevo
Golinjevo na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Livno
Zemljopisne koordinate 43°42′N 17°02′E / 43.70°N 17.03°E / 43.70; 17.03Koordinate: 43°42′N 17°02′E / 43.70°N 17.03°E / 43.70; 17.03
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 861

Golinjevo je naseljeno mjesto u sastavu općine Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Golinjevo je najjužnije selo općine Livno i granična točka banjalučke biskupije, prema susjednoj općini Tomislavgrad i Mostarsko – Duvanjskoj biskupiji.

Proteže se smjerom SZ-JI. Dugačko je od Puđina Briga do Cikojinih kuća (ispod kojih je ta administrativna granica), oko 2,5 km, a udaljeno od središta matične župe – crkve u Podhumu – oko 4 km. Od grada Livna Golinjevo je udaljeno oko 16 km. Prema Livnu graniči sa selom Miši, a prema Tomislavgradu sa selom Prisoje. Kuće su tipično zbijenog, a u novije vrijeme cestovnog i nešto razbacanog tipa. U selu se nalazi katoličko groblje sa kapelicom, te četverogodišnja osnovna škola. Budući da u selu žive i muslimani, ovdje se nalazi i muslimansko groblje i džamija.

Golinjevo možemo podijeliti u 9 zaselaka. Ti zaselci se mogu odrediti karakterističnim grupiranjem kuća. Nazivaju se obično po najčešćem prezimenu u zaselku, a neka imaju i zasebna imena.

Povijest[uredi VE | uredi]

Još u davno pretpovijesno doba Golinjevo je bilo dobro napučeno, na što upućuje postojanje refugija na gradinskom kompleksu "Orlovača" (iznad Velagića kuća) i "Popova Glavica" (iznad Mihaljevića kuća). Ove dvije gradine, nema sumnje, kasnije su služile Rimljanima. Nakon Ilira i Rimljana nastupilo je vrijeme rušilačkih provala Avara i Slavena koji zasigurno nisu mimoišli ni ovaj kraj.

I dok tako iz tog pretpovijesnog i antičkog doba imamo barem u zemlji mnogo ostataka koji svjedoče o životu ljudi tih davnih vremena, o životu ljudi srednjega vijeka gotovo da i nemamo nikakvih ostataka: tek nekoliko stećaka, na dva mjesta. Kod groblja nedaleko Kuliševih kuća i ispod ceste ispod Berića kuća.

Kada je, međutim, riječ o pisanim vrelima, stanje je nešto drugačije. Vjerojatno se ni jedno mjesto u barem bližoj okolici ne može pohvaliti činjenicom kao Golinjevo: ovdje su "svoj dom" pronašle stare livanjske plemićke obitelji Mihaljevića i Galešića. O njima su pisali Klaić i Fermedžin.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Golinjevo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 542 (62,95 %) 632 (65,97 %) 831 (66,32 %)
Muslimani 313 (36,35 %) 289 (30,16 %) 419 (33,43 %)
Srbi 0 1 (0,10 %) 1 (0,07 %)
Jugoslaveni 4 (0,46 %) 36 (3,75 %) 0
ostali i nepoznato 2 (0,23 %) 0 2 (0,15 %)
ukupno 861 958 1253

Demografske karakteristike[uredi VE | uredi]

Prvi popis hrvatskog dijela pučanstva sela Golinjeva obavio je biskup Dragičević 1743. godine. Po tom popisu, u selu je živjelo 16 hrvatskih obitelji sa sveukupno 146 vjernika. Kroz kasnija desetljeća, broj stanovnika je uglavnom rastao da bi po popisu iz 1967. brojalo najviše stanovnika, čak 874 (broj hrvatskog dijela stanovništva). Tih godina je selo Golinjevo sigurno imalo preko 1200 stanovnika. Kasnije je uslijedio pad broja stanovnika najviše zbog izgradnje akumulacije Buško jezero, a dijelom zbog općeg trenda iseljavanja koji je zahvatio i ovaj kraj. Mnoge obitelji su trbuhom za kruhom iselile u zemlje Zapadne Europe. Danas je teško naći obitelj u Golinjevu iz koje bar netko nije radio ili živio u zemljama Zapadne Europe.

Predratne, 1991. godine, broj Hrvata u Golinjevu je spao na 542. Proporcionalno je opao i broj muslimana.

Prezimena[uredi VE | uredi]

Danas prisutna prezimena u Golinjevu su Bajraktarevići, Batinići, Berići, Brešići, Bulići, Cikojevići/Cikoje, Galešići, Jakeljići, Klišani, Kuliši, Magići, Mihaljevići, Milardovići/Salamuni, Puđe, Raškovići, Tirići, Topići i Velagići.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.) : pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur. Josip Lisac, vol. VI., br. 6. (2010.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010., str. 339. – 350., cit. sa str. 339. ISSN 1849-0131 (Hrčak). Nadnevak izdavanja na Hrčku: veljače 2011. Pristupljeno: 25. listopada 2013.



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Golinjevo koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.