Dugo Selo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dugo Selo. Za naselje u Općini Gvozd (znano i kao "Dugo Selo Lasinjsko"), pogledajte Dugo Selo (Gvozd).
Dugo Selo
Dugo Selo (grb).gif
Središte Dugog Sela.
Središte Dugog Sela.
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagrebačka
Površina
 - ukupna 53,79 km2
Nadmorska visina 106 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 14.441 stan.
 - ukupna gustoća 265,85 stan./km2
Gradonačelnik Vlado Kruhak
Gradska naselja 11 naselja
Dan grada 11.studeni
Zaštitnik Sv. Martin biskup
Poštanski broj 10370
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG
Službena stranica www.dugoselo.hr
Zemljovid
Dugo Selo na karti Hrvatska
Dugo Selo
Dugo Selo
Dugo Selo na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°48′N 16°14′E / 45.80°N 16.24°E / 45.80; 16.24
Dugo Selo na karti Zagrebačka županija
Dugo Selo
Dugo Selo
Dugo Selo na zemljovidu Zagrebačke županije
Koordinate: 45°48′N 16°14′E / 45.80°N 16.24°E / 45.80; 16.24

Dugo Selo je grad u Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Dugo Selo, koji se prostire na 53 četvorna kilometra čini niz naselja smještenih u podnožju Martin brega (visine 205 metara), 20 kilometra istočno od središta Zagreba. Dugo Selo je satelitski grad Zagreba, u Zagrebačkoj aglomeraciji. Smješten je na dodiru posavske ravnice i Prigorja. Na sjeveru i zapadu graniči s Gradom Zagrebom, na istoku s Općinom Brckovljani, a na jugu s Općinom Rugvica.

Dugo Selo se sastoji od jedanaest naselja, to su: Andrilovec, Donje Dvorišće, Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje, Puhovo i Velika Ostrna. Dugo Selo je središte šire regije (područje bivše općine Dugo Selo do 1993. godine) na kojemu danas živi preko 35000 stanovnika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, područje Grada Dugog Sela broji 14441 stanovnika (u broj je uvršten i 141 stanovnik naselja Donje Dvorišće, koje je odlukom Hrvatskog sabora iz 2006. god. pripojeno Dugom Selu iz sastava Općine Brckovljani). Prosječna godišnja stopa rasta stanovništva je 3.67 %. Prosječna gustoća naseljenosti je 273 stanovnika po četvornom kilometru. Danas je u Dugom Selu tri i pol puta veća gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Zagrebačke županije. Dugo Selo je drugi grad u Hrvatskoj po mjerilima vitalnog indeksa koji, po objavljenim podacima o prirodnom kretanju stanovništva za 2011. godinu Državnog zavoda za statistiku, iznosi 178,2. U narodnosnom sastavu Hrvata je 95.52%, Srba 1.09%, Albanaca 0.72%, Roma 0.17%, Bošnjaka 0.15% i ostalih 2.35%. Grad zbog povoljnog smještaja, kvalitetnih uvjeta življenja i blizine Zagreba prati intezivno naseljavanje i pozitivan prirodni priraštaj stanovništva. Na području grada 2009. godine živi oko 20.000 stanovnika, a u samom Dugom Selu preko 13000.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]


Uprava[uredi VE | uredi]

Gradom upravlja Gradsko vijeće od 17 vijećnika i gradonačelnik. Također u gradu su smještene i razne upravne ispostave Zagrebačke županije za širi dugoselski kraj (općine Brckovljani i Rugvica). Građanima su na usluzi i slijedeće ustanove-institucije i subjekti: Općinski sud u Dugom Selu, Policijska postaja, Pododsjek za obranu, Zavod za zapošljavanje, Vatrogasna zajednica, Centar za socijalni rad, Pučko otvoreno učilište, Vojarna „Pukovnik Milivoj Halar“, Dom zdravlja, Hrvatski crveni križ-Gradsko društvo crvenog križa, Turistička zajednica, Poduzetnički centar, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume-Šumarija Dugo Selo, Hrvatska pošta, Hrvatske željeznice-željeznički kolodvor, Veterinarska stanica, Hrvatske vode.

Povijest i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najstariji pisani tragovi o životu na dugoselskom području postoje u darovnici-povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine, gdje se spominje "etiam terram santci Martini" (također zemlja sv. Martina) koju kralj dodjeljuje hrvatskim redovnicima Božjacima, odnosno viteškom redu-Templarima. Ime Dugog Sela (Velika Sela, Mala Sela, Sela) spominje se 1566. god, odnosno 1622. god. Mjesto je bilo pod upravom feudalaca (Tahi, Zrinski...), a kasnije je u posjedu Draškovića. Dugo Selo je od 1850. god. do 31. kolovoza 1955. godine kotarsko središte. Na području kotara Dugo Selo Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine, osnovane su četiri općine: Brckovljani, Dugo Selo, Oborovo i Posavski Bregi. Kotar Dugo Selo bio je u sastavu okruga Zagreb od srpnja 1947. do travnja 1949., a od tada do prosinca 1951. u sastavu oblasti Zagreb. Od 1955. do 1997. Dugo Selo je općina. U novoustrojenu veliku općinu Dugo Selo, iz tadašnjeg kotara Dugo Selo nije ušla u sastav općina Posavski Bregi, koja je novom administrativnom podjelom te godine ušla u sastav novoustrojene tadašnje općine Ivanić-Grad. Dugo Selo 1997. god. dobiva status grada (odlukom vlasti iz vremena Socijalističe Republike Hrvatske, Dugo Selo je 1959. godine dobilo status gradskog naselja, "NN" br 8/59). Poštanski ured počeo je s radom 1858. godine. Prvi vlak kroz Dugo Selo prolazi 4. siječnja 1870. godine, 1893. god. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1900. god. završena je izgradnja nove župne crkve, tako da je 1901. sjedište drevne svetomartinske župe s Prozorja premješteno u kotarsko sjedište Dugo Selo. Prvi športski klub, nogometni klub "DŠK" osinva se 1923. god. Električna struja uvodi se 27.12.1934. godine, 1962. god. Dugo Selo dobiva vodovod, a 1966. provodi se plinifikacija. U bližoj okolici Dugog Sela, u Božjakovini, 26. kolovoza 1939 godine potpisan je sporazum Cvetković-Maček, kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska.

Napad na Kraljevinu Jugoslaviju u II. svjetskom ratu počinje 6. travnja 1941. godine bombardiranjem i uništavanjem dugoselskog željezničkog kolodvora sat vremena prije Beograda.

U Domovinskom ratu 1990. godine osniva se dragovoljačka postrojba, a 1991. godine 53. samostalna bojna i dragovoljačka satnija iz redova pripadnika NZ Dugo Selo koja je pridodana 148.brigadi HV. Na području tadašnje općine Dugo Selo, u obližnjem Trsteniku u svibnju 1991. godine ustrojena je jedna od prvih četiriju legendarnih aktivnih brigada ZNG-a, 2. gardijska brigada "Gromovi" u koju se uključuje i značajan broj stanovnika Dugog Sela.

Dugo Selo se razvijalo stoljećima uz križanje željezničkih pruga Zagreb - Koprivnica i Zagreb - Slavonski Brod (Danas dijelovi paneuropskog željezničkog koridora V i koridora X). Od početka stoljeća većina ljudi ovog kraja bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Osim ratarstva, danas je posebice razvijeno vinogradarstvo i voćarstvo na padinama Martin brega. No, na samom početku stoljeća razvijaju se i industrijsko-obrtničke djelatnosti. Tada su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala. Već tada izdvojio se sloj obrtnika i trgovaca, a te su djelatnosti, trgovina, usluge, ugostiteljstvo, uglavnom zastupljene i danas.

Od proizvođačkih djelatnosti najrazvijenija je proizvodnja pekarskih proizvoda, te individualna poljoprivredna proizvodnja. Na dugoselskom području djeluje Udruženje obrtnika koje okuplja 630 članova raznih gospodarskih grana.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Sv. Martina na Martin bregu je najznačajniji spomenik kulture prve kategorije na ovom području. Crkva datira od 1209. godine. Izgrađena u stilu barokizirane gotike, danas je u ruševnom stanju, a u tijeku su arheološka iskapanja i akcije moguće revitalizacije ovog kulturnog i sakralnog objekta.

Ispred crkve sv. Martina na Martin bregu u Dugom Selu, postavljena je drvena skulptura sv. Martina, rad skulptora Josipa Cikača. Sveti Martin zaštitnik je župe, grada, vinograda i vinogradara. Istovjetna statua u manjim dimenzijama proglašena je dugoselskim suvenirom.

“Stopa Sv. Martina” - Od 4. srpnja 2007. god., postavljenjem stilizirane metalne «Stope Sv. Martina» na staru dugoselsku martinsku crkvu Dugo Selo je službeno uključeno u međunarodnu putnu knjigu s polazištem iz francuskoga grada Toursa gdje je Sv. Martin obavljao službu biskupa. Međunarodna ruta obuhvaća europske regije, gradove, župe i područja u kojima se štuje sv. Martin, a Dugo Selo je prvo i za sada jedino mjesto u Hrvatskoj uključeno u tu međunarodnu rutu. Na ovaj način grad Dugo Selo je postalo članom međunarodne Udruge štovatelja baštine sv. Martina čije je sjedište u Francuskoj, a jedan njezin ogranak osnovan je i u Hrvatskoj.

Ostatak dvorca obitelji Drašković, nalazi se u Perivoju grofa Draškovića. To je bivše imanje ove obitelji koje je obuhvaćalo područje današnjeg parka s bogatim raslinjem, dvorac od kojeg je ostala samo kula, zdenac, te stoljetna zgrada današnjeg suda.

U samom je središtu grada Ferenčakova ulica, etno-naselje, s nekoliko sačuvanih drvenih posavskih kuća, svjedočanstvo tradicionalne posavske arhitekture.

U središtu Dugog Sela, ograđena željeznom ogradom, nalazi se neogotička župna crkva Sv. Martina, arhitekta Bolléa, iz 1900. godine.

Vrijedna je i zbirka narodnih nošnji i etnografskih predmeta, koja obuhvaća nekoliko tisuća eksponata, u vlasništvu obitelji pokojnog sakupljača narodnog blaga Krešimira Fotovića.

Ispred zgrade Hrvatske pošte u samom središtu grada, postavljen je spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

U gradskom parku, Perivoju grofa Draškovića nalazi se spomenik poginulim antifašistima i civilima u II. svjetskom ratu.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Dugom Selu od 1. studenog 1853. godine, u tadašnjem kotarskom središtu djeluje osnovna škola. Danas školu pohađa 1595 učenika i najveća je škola u Republici Hrvatskoj. U tijeku je izgradnje nove, druge osnovne škole. Srednju školu pohađa 800 učenika u deset smjerova: opća gimnazija, ekonomisti, tehničari računalstva, elektroinstalateri, elektromehaničari, instalateri grijanja i klimatizacije, plinoinstalateri, vodoinstalateri automehaničari i frizeri. Obrazovanju doprinosi i Pučko otvoreno učilište s raznim tečajevima i programima obrazovanja. Dugo Selo ima status "Grad - prijatelj djece".

Godine 2006. osnovao je dirigent Ivan Cerovac "Glazbeni studio Cerovac" što označava početak sustavnog glazbenog školovanja u Dugom Selu. Glazbeni studio Cerovac organizira tečajeva glasovira, violine, synthesizera, gitare, el. gitare, harmonike i tamburice za početnike i napredne i za sve uzraste. Početkom 2009. god. GSC ima 64 polaznika tečajeva a u protekle tri godine tečajeve je polazilo više od stotinu polaznika.

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD Preporod je središnja kulturna ustanova Dugog Sela. Nastao 1907. kao Crkveno pjevačko društvo, danas se sastoji od folklorne i tamburaške sekcije, ženske vokalne grupe «Koledarice» i glumačke skupine. Kud "Preporod" 2007. godine obilježava 100 godina uspješnog djelovanja. U gradu djeluje gradska knjižnica i čitaonica i Pučko otvoreno učilište koje osim mnogih aktivnosti već 40 godina izdaje i mjesečnik "Dugoselska kronika". Na području kulture djeluje i turistička zajednica grada. U pripremi je uređenje Kulturnog centra grada u bivšoj zgradi Doma zdravlja.

U Dugom Selu od 1. travnja 2005. godine djeluje i Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine "Rodna gruda". Udruga je neprofitabilna organizacija s ciljem očuvanja narodnih nošnji i običaja iz Bosne i Hercegovine. Udruga broji preko 700 članova i oko 80 članova folklora od 6 godina do 70 godina. Nastupali su diljem Hrvatske ali i po drugim zemljam (BiH, Norveška, Slovenija, itd.). Imaju svoj svirački sastav od 10 članova, folklorni sastav, glumački i pjevački sastav. Predsjednik udruge je Mato Dajaković dipl.ing.

Tradicionalne «Dugoselske jeseni» održavaju se uoči 11. studenog – na Martinje kad se obilježava i Dan grada Dugog Sela.

Šport[uredi VE | uredi]

Športski klubovi i udruge udružene su u Zajednicu športskih udruga grada Dugog Sela. Tijekom godine u gradu se održavaju športske manifestacije: "Martinski Rally", "Martinski polumaraton", "Kyokushin kup Dugo Selo", Dugoselska biciklijada, stolnoteniski "Memorijal Zvonka Turčinca Ogija", ženski rukometni međunarodni "Memorijalni turnir Đure Dubenika", rukometni "Božićno-novogodišnji turnir", te međunarodni Paintball turnir "Dugo Selo-Open" koji se održava povodom dana Domovinske zahvalnosti. U Dugom Selu su sjedišta rukometnog i športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije. U gradu djeluje 1100 registriranih športaša u više športskih klubova i udruga.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Dugo Selo
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.