Diktatura
Diktatura (iz lat. dictatura) je oblik vladavine, kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba, (diktator) ili skupina ljudi (npr. komunistička partija, vojska ili obitelj može vladati neograničenom moću. Neistomišljenici se u diktaturama uglavno proglašavaju državnim neprijateljima. Diktatori često izgrađuju i kult ličnosti.
Sadržaj |
[uredi] Koncept diktature
[uredi] Odnos prema legitinoj vlasti
Diktator za razliku od demokracije ne opravdava svoj zahtjev za vlašču mandatom predhodnih slobodnih izbora.
Diktator se obično oslanja na određene opasnosti (npr. unutarnji neprijatelj) ili krizu države.
Prema obliku vlasti i državnog uređenja diktatura se svrstava u prvu podjelu, a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nositelji vlasti, načinu dolaska na vlast,te prema odnosu vlasti i vladara (pored diktature u ovu podjelu se ubrajaju i monarhija i republika. Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti, ali postoji i danas. Vladavina nije utemeljena u pravu, nego u nasilju. Platon i Aristotel je smatraju izopačenom. Vladar monopolizira svu vlast u državi i preuzima sve funkcije. U antičkoj Grčkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U novije vrijeme imamo Mussolinija, Hitlera...
Modificirani su Staljin, Ceauşescu. Diktatori dolaze na vlast nelegalno, pa i državnim udarom (Fidel Castro došao je na vlast državnim udarom pod izgovorom da skida sa vlasti diktatora). Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog života,privredne tokove,kulturni i porodični život. Mogli bi smo reći da samim time što diktator ima apsolutnu vlast na svim nivoima vlasti to onemogućava organizirani kriminal da se proširi. To je samo u teoriji. Naime,mnogi diktatori upravo stvaraju organizirani kriminal u svoju korist (npr. Noriega u Nikaragvi itd.).
[uredi] SFR Jugoslavija
Postojalo je mnoštvo debata o tome je li Josip Broz Tito bio diktator. Naime, on je bio u specifičnoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavine država je zahvaljući intervencijama zapadnog svijeta i masovnim odlaskom ljudi na "privremeni rad" u inozemstvo spriječila ekonomski kolaps prije kraja osamdesetih godina. Tijekom 1970.ih godina životni standard je bio relativno dobar. Sigurnosna situacija je u doba hladnog rata bila zadovoljavajuća. Kultura je uglavno zahvaljući samocenzuri bila relativno razvijena. Međutim, jednostranački sustav, neograničena vladavina saveza komunista, brutalan progon opozicije pomoću zloglasne tajne policije UDBE i nametnuto jugoslavenstvo bili su brojni problemi bivše višenacionalne države koju ne-srpsko stanovništvo bivše države uglavnom nije željelo. To su potvrdili rezultati prvih višestanačkih izbora.
[uredi] Povijest
Prvi diktator bio je Lucije Kornelije Sula u Rimskoj Republici. Ta je titula ondje značila neograničenu vlast u roku od jedne godine. On je sastavljao popise (proskripcije) političkih protivnika koji se mogu ubiti i kojima se može oduzeti imovina.
Prvi značajniji diktator također je rimski, Gaj Julije Cezar.
Diktatori u sadašnjosti su npr. Fidel Castro u Kubi i Aleksandar Lukašenko u Bjelorusiji.
