Psi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Psi. Za druga značenja, pogledajte Psi (razdvojba).
Psi
Kojot (Canis latrans)
Kojot (Canis latrans)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Canidae
G. Fischer de Waldheim, 1817.
Područje života
Rodovi

Psi (Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.

Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

Izgled i građa tijela[uredi VE | uredi]

Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

3.1.4.2
3.1.4.3

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane[1].

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa[2].

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane[3]

Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu[4].

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice[5].

Sistematika[uredi VE | uredi]

Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):

Canidae (psi)
 |-- Vulpini
 |    |-- Vulpes (crvena lisica i drugi)
 |    `-- N.N.
 |         |-- Alopex (arktička lisica)
 |         `-- N.N.
 |              |-- Urocyon (sive lisica)
 |              `-- Otocyon (dugouha lisica)
 |
 `-- Canini
      |-- N.N.
      |    |-- Dusicyon 
      |    `-- Pseudalopex
      |
      `-- N.N.
           |-- Chrysocyon (grivasti vuk)
           `-- N.N.
                |-- Cerdocyon (Maikong)
                `-- N.N.
                     |-- Nyctereutes (kunopas)
                     `-- N.N.
                          |-- Atelocynus (kratkouha lisica)
                          `-- N.N.
                               |-- Speothos (kolumbijski divlji pas)
                               `-- N.N.
                                    |-- Canis (vukovi i šakali)
                                    `-- N.N.
                                         |-- Cuon (azijski crveni pas)
                                         `-- Lycaon (afrički divlji pas)

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

Izvori i dokazi[uredi VE | uredi]

  1. Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.
  2. Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47-49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")
  3. Zimen 2003: 40-42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).
  4. Fox 1975: 66 f.
  5. Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Psi
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Psima