Punta Arenas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Punta Arenas
Magallanes
pogled na Punta Arenas
pogled na Punta Arenas
Grb Punta Arenasa
Grb
Koordinate: 53°10′S 70°56′W / 53.167°S 70.933°W / -53.167; -70.933Koordinate: 53°10′S 70°56′W / 53.167°S 70.933°W / -53.167; -70.933
Država Čile
Regija Región de Magallanes y de la Antártica Chilena
Vlast
 - Gradonačelnik Vladimiro Mimica
Površina
 - Ukupna 17526.3
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 146 000
 - Urbana gustoća 6.8
Vremenska zona DST (UTC-4)
Službena stranica http://www.puntaarenas.cl
Zemljovid
Položaj Punta Arenasa

Položaj Punta Arenasa
Spomenik Fernandu de Magallanesu u Punta Arenasu. Tradicija je moreplovaca koji prvi puta prolaze Magelanov prolaz da poljube nogu kipa
Položaj Punta Arenasa, na sjevenoj obali Magellanovog prolaza

Punta Arenas (hrv.: "Pješčana Točka") je najjužniji čileanski grad smješten na polotoku Brunswicku na obali Magellanova prolaza. Punta Arenas je upravno središte najjužnije regije Magallanes y de la Antártica Chilena. Po veličini je treći najveći grad Patagonije; neki ga navode kao najjužniji grad na svijetu iako je zapravo grad Ushuaia u Argentini najjužniji na svijetu. Prema popisu stanovništva iz 2008., grad broji oko 146.000 stanovnika, a prema nekim izvorima, polovica stanovništva Punta Arenasa je hrvatskog podrijetla.[1]

Jedan od brojnih hrvatskih grobova u Punta Arenasu

Povijest naselja[uredi VE | uredi]

Država Čile je 1843. izgradila utvrdu Fuerte Bulnes, i na taj način prisvojila Magellanov prolaz, ali se je već prve zime pokazalo kako mjesto nije dobro odabrano. Vojni guverner José de los Santos Mardones je zbog toga, 1848. godine, naredio selidbu naselja dobrih 60 km sjevernije na ušće rijeke Las Limas, gdje su uvjeti za život bili puno povoljniji. Do tada je taj kraj na zemljovidima bio označen engleskim imenom Sandy Point (pješčani rt). 18. prosinca 1848. službeno je ustrojena naseobina, koju su ispočetka zvali Punta Arenosa po doslovnom prijevodu imena iz engleskog na španjolski jezik. To ime je vremenom deriviralo do današnjeg oblika Punta Arenas.

Naselje je isprva bilo kažnjenička kolonija i garnizon za discipliniranje problematičnog vojnog osoblja. Godine 1877. došlo je do velike pobune u kažnjenika i tada je veliki dio mjesta uništen.[2] Lokalno gospodarstvo se ispočetka temeljilo na trgovini tuljanovim kožama, ugljenom, guanom, i ispiranjem zlata. Gospodarstvo je osobito zaživjelo u posljednjoj četvrtini XIX. st., kada je počeo uvoz prvih ovaca s Falklandskih otoka. Između 1890. i 1940., regija Magallanes postala je najveći uzgajivač ovaca na svijetu, čitavu tu proizvodnju nadzirala je gotovo isključivo jedna tvrtka Sociedad Explotadora de Tierra del Fuego. Ona je imala pod sobom preko 10,000 km2 zemlje u južnom Čileu i Argentini. Sjedište tvrtke i njenih vlasnika bio je grad Punta Arenas.

Već prije, luka Punto Arenasa je bila nezaobilazna točka za sve brodove koji su plovili između Atlantskog i Tihog oceana. Promet se osobito povećao za vrijeme kalifornijske zlatne groznice. Nagli gospodarski razvoj ovoga kraj, privukao je brojne nove stanovnike. Osim Čileanaca sa otočja Chiloé, tu su bili i brojni stranci; Irci, Španjolci, Portugalci i posebice Hrvati, osobito sa srednjodalmatinskih otoka. Računa se kako je polovica stanovništva hrvatskog podrijetla.[3] Ovi novi stanovnici Punta Arenasa donijeli su i novi stil gradnje: sjevernoeuropsku arhitekturu, neuobičajenu za ostali dio Čilea. Hrvatski utjecaj na Punta Arenasu vidljiv je po nazivima trgovina i zgrada.

Klima[uredi VE | uredi]

Na klimu u Punta Arenasu uvelike utječe ocean, tako da su oscilacije između godišnjih doba vrlo male, prosječna temperatura u najhladnijem srpnju je oko -1 ° C a u najtoplijem mjesecu siječnju je 14°. Punta Arenas ima vrlo malo oborina, u najkišnijem svibnju padne svega 43 milimetara na m2. Grad je poznat po svojim jakim vjetrovima (do 130 km/h).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Prije izgradnje Panamskog kanala 1914. godine, luka Punta Arenasa je bila jedna od najvažniji u Čileu; danas služi kao odredišna točka za turističke izlete i znanstvena istraživanja na Antartiku. Danas se većina stanovnika bavi ovčarstvom, stočarstvom i poslovima vezanim uz to, prerada vune, kože. U ovom dijelu Čilea otkrivena su nalazišta nafte i plina, iskorištava se i ugljen (slabije kakvoće). Ribarstvo i šumarstvo su također značajan izvor prihoda stanovništva. Punta Arenas je povezan redovitom trajektnom linijom sa glavnim otokom Ognjenom zemljom, postoji trajekta linija do čileanskog grada Puerto Williams. Suvremena međunarodna zračna luka služi kao poveznica za letove na Antartiku. Poslije Falklandskog rata, prekinute su sve veze Falklandskog otočja sa najbližom Argentinom, tako da je danas zračna luka Punta Arenasa postala poveznicom Faklanda sa ostatkom svijeta.

Gradovi pobratimi[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]